"Zato što bi na takav način središnje bake praktički svoje zemlje, a onda i većinu gospodarstva otjerale ne u recesiju, nego u nešto još puno gore s čime se nismo suočavali od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a to bi bila stagflacija", kazala je za RTL Danas Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta Zagreb.

"Mislimo da nema u ovome trenutku nikakvog razloga za nikakvu paniku. Sutra sasvim sigurno neće skočiti nikakve kamatne stope", kazao je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.

Sutra neće, ali bi mogle uskoro - poručuju iz Udruge Franak, koji poučeni iskustvom građane pozivaju na oprez.

"Kamata može narasti i za 100 posto, međutim ukupni iznos anuiteta može uistinu narasti 10, 20 posto u slučaju da se dogodi scenarij kakav je već bio u povijesti da je veličina EURIBORA bila 4-5 posto", kazao je Goran Aleksić iz Udruge Franak.

Ukupno zaduženje građana iznosi više od 140 milijardi kuna, od čega je oko 77 milijardi, odnosno 55 posto kredita – u kunama. Zaduženja s valutnom klauzulom iznose više od 63 milijarde kuna.

Za nove kredite ne treba strahovati.

"Mislim da je dobro vrijeme, kamatne stope općenito i dalje su, i u Europi, Hrvatskoj i svijetu na niskim razinama i u tom kontekstu, puno veći fokus treba biti da se dobije fiksna kamatna stopa, nego varijabilna.", kazao je Hrvoje Japunčić, financijski analitičar.

"Raste broj zaposlenih građana, raste i prosječna Hrvatska plaća – dakle, nema nikakvog razloga da se u takvim uvjetima zaoštavaju uvjeti vraćanja kredita. Mislim da je to ostavljeno za neka buduća razdoblja, onda kad prihodi građana počnu padati ili njihov standard bude ozbiljno ugrožen", tvrdi Adrović.

Bio on u kunama ili eurima, najvažnije je, kažu stručnjaci da kamatna stopa bude fiksna.