Godina je počela tragedijama na našim cestama. Korčula je zavijena u crno. Nepregledan zavoj, mokar kolnik, velika i neprilagođena brzina rezultirali su strašnom nesrećom. Poginula su tri mladića. Vozilom su se zabili u stablo. Nitko nije bio vezan pojasom
Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija kaže su za ovaj novogodišnji vikend imali 90-tak prometnih nesreća.
'Imali smo ukupno 90-tak prometnih nesreća. Nažalost, ova je bila najteža. U jednoj prometnoj nesreći tri smrtno stradala i to mlada života. Osim toga imali smo 16 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama, dok ove ostale prometne nesreće su na sreću bile samo s materijalnom štetom. Da nije bilo ove nateže prometne nesreće mogli bi reći da je vikend, obzirom na blagdane i slavlja, prošao relativno mirno. Međutim, kad se izgubi tri mlada života, moram reći - nepotrebno, onda moramo reći da se dogodila tragedija, rekao je Mataija.
vezane vijesti
Sudski vještak za cestovni promet Goran Husinec komentirao je tešku nesreću na Korčuli. Kaže da je u pitanju bio niz nesretnih okolnosti.
'Svi znamo da su u Dalmaciji, na otocima, ceste skliske. One su rađene od kamena vapnenca, samo po sebi su skliske, takva je klima, puno soli na cesti od mora, svaka noć je relativno hladna, rosa pada na asfalt i cesta je skliska. Nažalost, mladi vozač nije prepoznao opasnost, niti jedan od njih trojice nije prepoznao opasnost. To se vidi po tome što se nisu vezali. Oni nisu bili svjesni rizične vožnje. Kretali su se jako brzo u jednom starom automobilu, a vozač je prije tri mjeseca dobio dozvolu. Kad se sve te nesretne okolnosti spoje - dobijemo jednu strašnu nesreću koja se nije trebala dogoditi', objasnio je Husinec.
Kaže da su se vezali netko bi možda imao neke šanse da preživi nesreću.
'Nažalost, ovako, pri takvom udarcu u drvo, šanse su bile nikakve. Automobil je vjerojatno bio i neodržavan, upitne tehničke ispravnosti i on nije mogao podnijeti takvu brzinu na skliskoj cesti pogotovo ako ga vozi osoba koja nema veliko iskustvo u vožnji', ustvrdio je.
Doc. dr. sc. Rajko Horvat s Katedre za tehniku cestovnog prometa Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu ističe kako, nažalost, u Hrvatskoj još uvijek nema jednog sustavnog istraživanja tragedija poput ove koja se dogodila na Korčuli. - Uzrok nesreće je po nekim prvim preliminarnim istraživanjima jeste brzina, ali je li cesta doprinijela ovoj tragediji odgovorit će istraga. No ono što je puno bitnije - u Hrvatskoj bi trebalo, kao što se to radi u drugim europskim državama, oformiti jedno nezavisno tijelo koje će istraživati nakon ili u tijeku policijskog očevida sve elemente te prometne nesreće i dati odgovor što je prethodilo i kakve su posljedice nastale zbog toga što nešto nije bilo uredu, rekao je Horvat.
Nesreću na Korčuli komentirao je i automobilist Juraj Šebalj.
'Kada vi imate mladog vozača koji je prije 3 mjeseca dobio dozvolu on će kad tad željeti stisnuti papučicu gasa. Ti automobili i gume bi trebali biti koliko, toliko sigurni. Ako je cesta bila skliska, nisam upoznat s detaljima tragedije, na tom asfaltu na Korčuli smo jednom vozili reli i znam da je cesta nenormalno skliska i kada je suha, a kada je mokra onda je to živa katastrofa. I ako bilo hladno i ako su gume bile ljetne onda se stvarno može dogoditi tragedija', objasnio je Šebalj.
