Iako je starenje neizbježan proces, na njega se može utjecati jer ovisi o tome u kakvim uvjetima i kako živimo. Telomeri - koji štite kromosome od raznih oštećenja - igraju ključnu ulogu prilikom starenja: Što su duži, to ćemo dulje biti mladi. No loša prehrana i nedovoljna tjelesna aktivnost dovode do njihova skraćivanja te ubrzanog starenja i da biste sačuvali mladolikost i zdravlje, morate pod hitno mijenjati životne navike. Ivica Rubelj sa Zavoda za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković otkriva kakva će prehrana usporiti starenje i doprinijeti dugovječnosti
Uzrok starenja jednako je genetika koliko i prehrana i životne navike, a kako biste imali mogućnost barem malo produljiti život, možda neke od navika morate pod hitno mijenjati.
'Uzroci starenja mogu biti genetički faktori, oni s kojima smo se rodili, i vanjski čimbenici, okolina, način života, standard i životne navike. Taj dio je ono što možemo poboljšati ili pogoršati. Kada govorimo o prosječnom životnom vijeku, Hrvatska je negdje u sredini u Europi i svijetu. Najvažnije je poboljšati životne navike, eliminirati sve loše iz prehrane, uključiti one dobre stvari. Treba reducirati prehranu na neku kvalitetnu razinu, da se ne ide u anoreksiju ili pothranjenost, ali i da ne ide u prekomjernu tjelesnu težinu. Ako se to kombinira s umjerenom tjelovježbom, a pritom ne mislim na provođenje vremena u teretani, nego na svakodnevne šetnje, uz kvalitetan i psihološki stabilan život, bez pretjeranog stresa, to je već formula koja produljuje životni vijek i to značajno na razini populacije', objašnjava Rubelj.
Životni vijek 125 godina
Starenje je proces na koji se može utjecati i ovisi o tome u kakvim uvjetima i kako živimo. Iako danas u svijetu maksimalan životni vijek iznosi 125 godina, on je u siromašnijim državama puno manji, otprilike oko 40 godina. Prosječni životni vijek je u kontinuiranom padu u posljednjih nekoliko godina, a žene žive dulje od muškaraca - uzrok tome je činjenica da se djevojčice rađaju s dužim telomerima od dječaka. Telomeri se u tijelu čovjeka nalaze na krajevima kromosoma i oni ih štite od raznih oštećenja, a ujedno time produljuju životni vijek', iznosi Rubelj.
Telomeri (produžeci kromosoma) igraju ključnu ulogu prilikom starenja, a njihovo skraćivanje uzrokovano nepravilnom prehranom ili nedovoljnom aktivnošću dovodi do ubrzanog starenja ljudi. 'Ustanovljeno je da se telomeri u normalnim stanicama koje nemaju telomerazu svakom staničnom diobom stalno skraćuju. Kako je broj skraćivanja ograničen, tako je ograničen i stanični rast, tj. dolazi do zaustavljanja daljnjih dioba. Povećanjem broja starih stanica u tkivima i organima objašnjava se proces starenja. Na procese starenja utječu i vanjski faktori kao što su stres, UV-zračenje, toksini iz okoliša i radne sredine i slično. Osim u embrionalnom razvoju i rastu, telomeri igraju ključnu ulogu u procesima starenja te u nastanku mnogih bolesti povezanih sa starenjem', tumači Rubelj.
Nakon 50-e potrebne su promjene
Kako biste živjeli dulji i smireniji život, bitno je nakon navršenih 50 godina voditi računa o promjeni prehrane, ali i povećanom kretanju i boravku na svježem zraku kako bi stanice kože što sporije starjele. 'Nakon što žene i muškarci proslave pedeseti rođendan trebali bi više pozornosti posvetiti prehrani. Nimalo čudno, jer u zrelijoj dobi to diktiraju drukčije potrebe tijela i česte stresne situacije kojima su izloženi. Stoga valja ozbiljno shvatiti tu preporuku i pomno sastaviti jelovnik kako bi se dnevno u organizam unijelo od 1.600 do 2.000 kalorija. Pritom se ne smije zanemariti činjenica da na njemu moraju u odgovarajućim omjerima biti zastupljene hranjive tvari, kao što su polinezasićene masne kiseline, cink, selen, kalcij, vitamini, antioksidanti i polifenoli', objašnjava Donatella Verbanac s Medicinskog fakulteta iz Zagreba.
Stoga se trudite u vašu prehranu prije svega unijeti bjelančevine koje uzrokuju smanjeno trošenje energije iz organizma, kalcij kako biste izbjegli krhkost kostiju te vitamin B, cink i selen, koji ne samo da jačaju vaš organizam, nego i usporavaju starenje stanica kože.
Važnost prehrane
Jedan od recepata za dugovječnost je i krono-prehrana dr. Gifing, a ona nije namijenjena samo ljudima koji žele smanjiti tjelesnu težinu, nego i onima koji imaju poremećaje masnoća u krvi ili bilo koji element metaboličkog sindroma. Jednako tako se ovom dijetom nastoji očuvati zdravlje i tako usporiti proces starenja.
Prema metodi dr. Gifing, naglašava se važnost pravilnog kombiniranja namirnica s ciljem njihove lakše probave i iskoristivosti te opasnost od pretjeranog unosa 'loših' ugljikohidrata, onih koji potiču gušteraču na izlučivanje hormona inzulina, odgovornog za transport glukoze iz krvi do stanica.
'Program prehrane odnosi se i na restriktivne načine prehrane za smanjivanje tjelesne mase, ali i na prehranu prilagođenu različitim stanjima organizma. Posebnost programa je u njegovoj lakoj primjenjivosti unutar cijele obitelji jer nudi zdrav način prehrane pogodan za sve dobne skupine, pa se može individualno optimizirati za sva zdravstvena stanja. Prema našem dosadašnjem iskustvu, ne postoji određena dobna, spolna ili skupina s određenim zdravstvenim problemima koja je više zastupljena. Velik broj ljudi ima značajnih problema s povećanom tjelesnom masom, no uzroci su različiti: neuredan način života, metabolički poremećaji, terapije i nuspojave terapija', kaže Krunoslava Bebić, voditeljica Anti-age centra.
Hrvati ubrzano stare
Prema podacima Hrvatskog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj se nastavlja trend starenja stanovništva pa je prema posljednjem istraživanju iz 2014. prosječna starost iznosila 42,4 godine. Nešto više od 52 tisuće stanovnika Hrvatske ima više od 65 godina, a više od 70 tisuća ih je navršilo preko 85 godina. Isto je istraživanje pokazalo i da je stopa mortaliteta 12,0, pa je Hrvatska prema tim podacima među najstarijim stanovništvom u svijetu.
