Potpredsjednica Vlade i SDSS-a Anja Šimpraga izjavila je novinarima da će se o rezultatima popisa stanovništva za 2021., koji je pokazao da je u Vukovaru pao broj Srba ispod jedne trećine, očitovati nakon što analiziraju sve podatke.

"Ako smo ispod 33 posto u gradu Vukovaru to bi značilo da nemamo pravo na dvojezičnost, ali kad bih ja bila gradonačelnica i postupala onako ljudski stečena prava ne bi branila", rekla je Šimpraga novinarima na Regionalnom sajmu kulture razvojne suradnje u Petrinji. Dodala je da će prvo napraviti analizu i nakon toga će se javno očitovati ispred srpske zajednice.

Komentirajući pad od pet posto Srba u Vukovaru Ivan Penava odbacuje mogućnost iseljavanja, već proziva popisivače iz 2011. za lažne podatke i manipulaciju.

'Ti podaci su na tragu onoga što već više od 10 godina govorimo. Podaci govore u prilog tome da je popis stanovništva obavljen po prošlom popisu netočan i ti podaci dovode pod znak pitanja kome je bilo u cilju u Vukovar implementirati lažne podatke, dovesti do napetosti, da se pripadnici srpske manjine moraju osjećati nelagodno jer je netko eksperimentirao s lažnim podacima. Naša tragedija u Hrvatskoj je da je nas 400 tisuća manje u državi, da ljudi bježe glavom bez obzira. To se reflektira u svim gradovima. Na to još nadolijevati tematiku koja u realnim brojakama nema mjesta govori samo o malicioznosti razmišljanja nekoga tko je htio nametnuti prava koja nikad nije ni imao', rekao je Penava.

Reporterka Dnevnika Nove TV Matea Drmić u četvrtak je u Osijeku o temi pada broja Srba u Vukovaru pitala stručnjaka za ustavno pravo Matu Palića.

"S obzirom na činjenicu da pravo na službenu upotrebu ravnopravno jezika i pisma nacionalna manjina, pa tako i srpska u gradu Vukovaru ima samo ako čini jednu trećinu od ukupnog broja stanovnika neke jedinice lokalne samouprave, konkretno grada Vukovara, to znači da od danas kad je službeno to objavljeno od strane Državnog zavoda za statistiku, srpska nacionalna manjina više nema pravo koristiti se svojim jezikom i pismom na onaj način na koji je to imala pravo sve do objave službenih rezultata ovog novog popisa stanovništva", pojasnio je Palić.

U odnosu na lokalne izbore to neće imati posebnih posljedica. Pripadnici srpske nacionalne manjine će moći sudjelovati kao i do sada na lokalnim izborima, birati članove predstavničkih tijela, birati gradonačelnika grada Vukovara, jednako kao svi njihovi sugrađani koji su etnički Hrvati, normalno konzumirati biračko pravo.

Što se tiče parlamentarnih izbora, tu je situacija puno drukčija, istaknuo je gost Dnevnika Nove TV.

"Ovaj pad stanovništva koji je prisutan u RH što pokazuju podaci koji su objektivni, dovodi u pitanje zakonitost provođenja svih budućih izbora zbog toga što je nejednak broj birača u različitim izbornim jedinicama u kojima se bira isti broj zastupnika. Dakle, u deset izbornih jedinica se bira po 14 zastupnika, a razlike između broja birača prelaze zakonsku granicu od plus minus pet posto, što u zbroju znači deset posto", obrazložio je stručnjak za ustavno pravo.

Prema njegovim riječima, to znači da primjerice 4. izborna jedinica koju čine ove dvije županije ima dvadesetak posto manji broj birača nego deveta izborna jedinica u Dalmaciji, što znači da glasovi birača u jednom dijelu Slavonije - četvrte izborne jedinice, vrijede više.

"To znači da se događa diskriminacija hrvatskih birača temeljem mjesta prebivališta i svakako bi Hrvatski sabor trebao reagirati", kazao je Palić te podsjetio da je Ustavni sud RH u jednom svom izvješću 2010. upozorio Hrvatski sabor da je još tada uočio razlike između broja birača među različitim izbornim jedinicama koje nisu u skladu sa Zakonom o izboru zastupnika u Hrvatski sabor.