'Odluka je da zakon, ovakav kakav je na snazi, ima generalne diskriminatorne učinke prema jednoj društvenoj skupini - istospolnim osobama koje žive u neformalnim partnerstvima. Ustavni sud je rekao da zakon u ovakvom sadržaju nije protuustavan jer nema ništa sporno u tome da i bračni i izvanbračni drugovi mogu biti udomitelji. Sporno je ono što ne piše u zakonu - zakonodavac je svjesno isključio istospolne osobe kao potencijalne udomitelje', objašnjavao je u petak predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, dodajući kako je zakon protuustavan u dijelu u kojem se odnosi na istospolne osobe koje su prešućene u njemu.

Odluku Ustavnog suda možete pročitati ovdje.

Budući da su istospolni parovi, ovaj put kada je riječ o posvajanju djece, na sličan način prešućeni i u Obiteljskom zakonu, u kojem se izrijekom kao mogući posvojitelji navode bračni parovi, parovi u izvanbračnoj zajednici te pojedinci koji su u braku, izvanbračnoj zajednici ili oni koji nisu u braku, ali se ne navode i oni koji su sklopili životno partnerstvo, pitali smo ustavnu stručnjakinju, prof. dr. sc. Sanju Barić postoji li poveznica između diskriminacije istospolnih parova kada je riječ o udomiteljstvu i kada je riječ o posvajanju.

>>> Šeparović: Ustavni sud je naredio da se istospolnim osobama omogući udomljavanje

Barić, pročelnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci, tvrdi kako je javnost u zabludi kada smatra da su udomljavanje i posvojenje nešto isto ili slično.

Udomljavanje i posvojenje nisu isti ili slični

'Udomljavanje je socijalna usluga koja se tretira kao oblik rada i kao takvo ne može biti ograničeno osobnim karakteristikama udomitelja koje su ustavnopravno nedopuštene karakteristike razlikovanja (poput rase, boje kože, spola, spolne orijentacije i sl.). Udomljavanje i posvojenje ne mogu biti uspoređivani, niti rješenja u jednom slučaju imaju izravnu posljedicu na rješenja u drugom slučaju. Drugim riječima, dovođenje u vezu jednog i drugog nije opravdano', počinje s odgovorom na pitanje tportala Barić.

Nastavlja kako svojom odlukom o definiciji udomiteljske obitelji iz prošlog tjedna Ustavni sud nije kreirao novo rješenje, niti je stvorio novo pravilo ili napisao novi zakon.

'Udomiteljska obitelj u RH uključuje životne partnere (formalne ili neformalne) i uključivala ih je i prije odluke Ustavnog suda RH, kojom je potvrđeno postojanje tog prava, a ne ustanovljeno; utvrđeno je njegovo ranije postojanje, a ne stvoreno kao nešto novo. Tome je tako upravo iz navedenog razloga: zakonodavac nije mogao napisati zakon koji proizvodi diskriminatorne učinke. Stoga je djelovanje zakonodavca bilo pogrešno i Ustavni sud je to ispravio', objašnjava Barić.

>>> Nakon odbijanja na nekoliko instanci zagrebački sud odlučio da gej par smije udomiti dijete

Objašnjava kako zakonodavac nema slobodu isključiti životne partnere iz pojma udomiteljske obitelji, a posebno naglašava da takvo pravo nema ni narod na referendumu jer bi se radilo o neustavnom prijedlogu.

Temeljno načelo jednakosti koje vrijedi za sve

Smatra kako u ovom slučaju nije riječ o pitanju istospolnih osoba, nego o pitanju temeljnog ustavnopravnog načela jednakosti koje vrijedi za sve osobe, načela koje jednako štiti žene, muškarce, vjerske zajednice, pripadnike različitih nacionalnih skupina itd. Rušenje tog načela u odnosu na skupinu koja nam se trenutno ne sviđa, objašnjava Barić, ruši načelo u odnosu na sve.

Kao još jedan problem do kojeg se dolazi kada se govori o pravu istospolnih parova na udomiteljstvo ili posvajanje, Barić izdvaja zabludu dijela javnosti oko sadržaja pravnih učinaka referenduma o definiciji braka iz 2013.

Zablude referenduma o definiciji braka 2013.

'Referendumom o braku 'zaštitila' se isključivo uporaba riječi 'brak', kojim se nazivom zove isključivo zajednica žene i muškarca. Niti jedan pravni element, pravni sadržaj pravnog instituta braka nije dotaknut referendumom o braku, niti je to mogao biti. Ustavni je sud te 2013., a povodom referenduma, u svojem priopćenju izrijekom podsjetio da su istospolne zajednice obiteljske zajednice, da su obuhvaćene definicijom obitelji iz Ustava RH i da uživaju zaštitu Ustava RH', podsjeća predstojnica Katedre za ustavno pravo i dodaje da su Zakonom o životnom partnerstvu prava istospolnih zajednica gotovo u svemu izjednačena s brakom.

Kaže kako je točno to da Europski sud za ljudska prava prepušta odlučivanje o osjetljivim svjetonazorskim pitanjima državama članicama Vijeća Europe, ali naglašava da pritom države nisu posve slobodne, odnosno da njihova slobodna ocjena podliježe poštivanju ranije objašnjenog načela jednakosti te da države ne mogu isključiti pojedine skupine iz pojedinih prava na diskriminatoran način.

'Sasvim konkretno, ako je u pojedinoj državi (primjerice u RH) posvojenje dopušteno ne samo bračnim partnerima, već i samcima i izvanbračnim partnerima, te ako u toj državi postoji institut životnog partnerstva koji je izjednačen s bračnim partnerima, vrlo je upitno smije li država isključiti samo istospolne partnere iz instituta posvojenja', objašnjava Barić.

Dodaje i kako valja uočiti da je u Hrvatskoj samcima dopušteno posvajati neovisno o seksualnoj orijentaciji i da ta karakteristika temeljem Ustava RH i temeljem Europske konvencije o ljudskim pravima ne može biti razlog za razlikovanje.

'Dakle, opet sasvim konkretno, u RH imamo situaciju da samac homoseksualac može posvojiti dijete, a osoba koja je u stabilnoj i registriranoj istospolnoj vezi to, prema izrijeku zakona, ne može. Takvo je rješenje vrlo izvjesno neustavno, i to neustavno samo po sebi, neovisno o odluci o udomiteljstvu', kaže ustavna stručnjakinja.

Naglašava kako je pogrešno i manipulativno djelovala inicijativa 2013. koja je dovela građane u zabludu oko mogućih pravnih učinaka tog referenduma te je stvorila plodno tlo neznanju koje rezultira pogrešnim zaključcima o sadržaju i vrijednosti današnjih odluka Ustavnog suda RH.

'Odluka o kojoj danas govorimo u potpunosti odražava sadržaj ustavnopravnog poretka RH i temeljno načelo jednakosti kojeg, nažalost, mnogi nisu svjesni ili, još gore, svjesno ne žele poštovati. Napad na načelo jednakosti napad je na temelje ustavne demokracije RH. Izjave o dokidanju demokratskog odlučivanja u ovom slučaju pokazuju nakaradno izvrtanje argumenata, protivno temeljnim postavkama države u kojoj živimo', zaključuje Barić.