Donald Trump toliko je puta prijetio napuštanjem NATO-a - ili se barem tako činilo, svejedno - da je za mnoge njegove kritičare pitanje kada će, a ne hoće li, odustati od 75-godišnjeg vojnog saveza bude li opet izabran za predsjednika u studenom. Iako vjerojatno ne bi odmah napustio NATO, to ne znači da bi taj savez netaknut preživio drugi Trumpov mandat, analizira u srijedu Politico, referirajući se na intervjue sa suradnicima bivšeg predsjednika i obrambenim stručnjacima koji bi se vjerojatno aktivirali i u drugom Trumpovom mandatu.

'Više zapravo nemamo izbora', rekao je obrambeni stručnjak Dan Caldwell, ukazujući na očekivanu 'radikalnu reorijentaciju' u odnosu prema NATO-u, između ostalog i zbog rastućeg duga SAD-a, slabog interesa za služenje vojske i obrambene industrije koja ne može držati korak s izazovima iz Rusije i Kine.

Prema upućenim dužnosnicima, od kojih su neki govorili za Politico pod uvjetom anonimnosti, veliki Trumpov izazov je okrenuti Europljane prema sigurnosnoj arhitekturi koja njemu više odgovara. Europa će ostati pod nuklearnim kišobranom SAD-a - uz baze u Njemačkoj, Engleskoj i Turskoj, kao i pomorske snage - no najveći dio pješaštva, oklopnih postrojbi, logistike i topništva u konačnici bi prešao iz američkih u europske ruke. Dijelovi tog plana predstavljeni su u jednom članku iz 2023., nakon čega se pojavio konsenzus među Trumpovim pristašama o novom konceptu za NATO.

Promjena bi uključivala 'značajno i znatno smanjenje sigurnosne uloge Amerike - povlačenje umjesto da bude primarni pružatelj borbene moći u Europi, netko tko pruža podršku samo u kriznim vremenima', rekao je Caldwell. U igri je i tzv. dvoslojni NATO sustav: ta ideja, koju je prvi predložio umirovljeni general pukovnik Keith Kellogg, još jedan visoki bivši dužnosnik Trumpove administracije, znači da zemlje članice koje još nisu ispunile cilj trošenja dva posto BDP-a na obranu ne bi mogle računati na punu zaštitu SAD-a. Iako se to može smatrati kršenjem članka 5. ugovora, koji obvezuje svaku članicu da poduzme 'akciju koju smatra potrebnom' kako bi pomogla svakome tko je napadnut, Trumpov trust mozgova iščitava da čl. 5 ne definira izrijekom aktivaciju vojnom silom.

Nakon što je Trump rekao da će 'ohrabriti' Ruse da 'rade što god žele' sa članicama NATO-a koje još nisu ispunile cilj obrambenih troškova - saveznici su to obećali učiniti još na summitu u Walesu 2014. - očito je da bi ključnu ulogu u Trumpovim planovima na NATO imalo i brzo rješenje ukrajinskog sukoba. Trump vjerojatno razmišlja o dogovoru prema kojem se NATO obvezuje da se neće dalje širiti prema istoku — posebno u Ukrajini i Gruziji — te pregovorima s Putinom o tome koliko ukrajinskog teritorija Moskva može zadržati.

'Zalažem se za održanje Sjevernoatlantskog saveza, ali mislim da je jedini način da to učinimo - i to cijelo vrijeme govorim Europljanima - da oni preuzmu puno veći teret', rekao je Elbridge Colby, bivši Trumpov obrambeni strateg. 'SAD nema dovoljno vojnih snaga da idu okolo. … Ne možemo lomiti koplja u Europi protiv Rusa kada znamo da Kinezi i Rusi surađuju, a da su Kinezi opasnija i značajnija prijetnja', dodao je Colby, od kojeg se puno očekuje u budućoj administraciji.

Kiron Skinner, ključna osoba u Projektu 2025, iscrpnom programu za Trumpov drugi mandat, naglašava da SAD nije svjetski bankomat: 'NATO ima značajan doprinos na atlantskom i indo-pacifičkom ratištu, ali moramo više strateški razmišljati s obje strane.'

Prvi test Trumpovih NATO namjera

Ako osvoji još jedan mandat, prvi test Trumpovih namjera bio bi odnos prema ratu u Ukrajini. SAD je od početka tog rata poslao 20.000 dodatnih vojnika u Europu - ukupno ih je 100.000 - uz nove zračne, kopnene, pomorske, kibernetičke i svemirske sposobnosti. U travnju je The Washington Post izvijestio da Trumpov privremeni plan uključuje i pritisak na Ukrajinu da ustupi Krim i Donbas Rusiji. 'Očekivao bih vrlo brz dogovor za okončanje sukoba', rekao je Kevin Roberts, predsjednik Zaklade Heritage. Ali prema jednom od stručnjaka za nacionalnu sigurnost koji je upoznat s Trumpovim načinom razmišljanja, to ne znači i odustajanje od bilo koje druge mogućnosti, uključujući isporuku oružja Ukrajini.

SAD još uvijek isporučuje lavovski dio vojne pomoći Ukrajini, a Europa je ekonomski slabija i ovisi o američkim opskrbama energijom više nego ikad. Roberts kaže da je posljednjih mjeseci kroz Heritage prošla bujica Europljana, zabrinutih zbog onoga što bi se moglo dogoditi pod Trumpovim predsjedavanjem. 'Ne shvaćaju da ne možete doći u SAD iz Europe i reći da moraju dobiti više novca jer će ih Putin napasti. Američki porezni obveznik pita: 'Što ste vi učinili? Što je Njemačka učinila? Zašto nastavljaju kupovati ruski prirodni plin?’ Počisti u svom dvorištu prije nego što dođeš kod nas po pomoć', kazao je.

Njemačka je prestala izravno uvoziti ruski plin nakon što je Putin napao Ukrajinu 2022., ali drugi i treći njemački dobavljači prirodnog plina, Nizozemska i Belgija, navodno i dalje uvoze značajne količine ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz ruskog projekta Yamal LNG, piše Politico.

Trumpovo obećanje da neće širiti NATO moglo bi biti mnogo prihvatljivije europskim saveznicima nego što mnogi misle. U svibnju je njemački kancelar Olaf Scholz otvoreno rekao da ne misli da bi Ukrajina mogla postati dio NATO-a možda još 30 godina. U lipnju, dojučerašnji šef NATO-a Jens Stoltenberg naznačio je da ni prekid vatre neće biti dovoljan za pokretanje članstva Ukrajine u NATO-u: 'Moramo biti sigurni da je ovo mir, a ne samo stanka.. Trebaju nam jamstva da je ovo kraj, ovdje prestaje.'

Iako je bivši Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton u veljači rekao za Politico da Trumpov 'cilj nije ojačati NATO, nego postaviti temelje za izlazak', čini se da većina bivših Trumpovih dužnosnika vjeruje da savez treba očuvati - i pritom već pripisuju zasluge za očuvanje saveza zahvaljujući Trumpovim ultimatumima za veća ulaganja. Ako članice dostignu ciljanu potrošnju od dva posto, ima šanse za očuvanje saveza. No, kao što su Trumpovi savjetnici jasno rekli: uđe li on opet u Ovalni ured, čini se vrlo vjerojatnim da ni samo to neće biti dovoljno. Budućnost NATO-a, ali i Europe, zasad počiva na velikoj nepoznanici: Koliko daleko će Trump pomaknuti ciljeve nacionalne sigurnosti?