Tehnički ministar prostornog uređenja i graditeljstva Lovro Kuščević u Splitu je na HDZ-ovoj stranačkoj konferenciji za novinare objavio da je već za prvu sjednicu nove vlade pripremljen zakon po kojem će se mladim obiteljima subvencionirati kamate na stambene kredite. Rok subvencija trebao bi biti pet godina, a za svako malodobno dijete on bi se produljio na dodatne dvije godine
To bi, rekao je Kuščević, bilo jedno od rješenja za mnoge izgrađene stanove koji se još nalaze na tržištu jer ne mogu pronaći kupce.
Tehnički ministar u Splitu se hvalio projektima provedenih u nekoliko mjeseci njegova mandata, a između ostalog kazao je da je 'za Dalmaciju više učinilo njegovo ministarstvo u osam mjeseci, nego Kukuriku vlada u četiri godine'. Spomenuo je upravo dovršeni projekt za energetsku obnovu bolnice na splitskim Firulama i bazena na Poljudu te šest milijuna kuna dodijeljenih za 35 projekata podizanja komunalnog standarda u malim mjestima Splitsko-dalmatinske županije.
'U samo četiri mjeseca ova vlada izradila je program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje od 2016. do 2020., on je također spreman za prvu sjednicu vlade i na temelju njega Hrvatskoj je omogućeno povlačenje preko 211 milijuna eura europskog novca. Uskoro slijedi i program za stambene zgrade i obiteljske kuće u vrijednosti od 100 milijuna eura', kazao je Kuščević.
'Diljem Hrvatske gradi se 17 zgrada s 1.169 stanova iz programa POS, a u pripremi su i novi projekti', dodao je tehnički ministar. Objavio je i nov pristup upravljanju državnom imovinom: 'Napravit ćemo analizu i detektirati projekte koji se traže na tržištu, a potom izabrati nekretnine koje im odgovaraju. Njih ćemo potpuno obraditi i pripremiti pa progresivno nastupiti na tržištu. Nema smisla obrađivati 200 do 300 tisuća državnih nekretnina i na taj način tražiti investitore', kazao je.
HDZ-ov kandidat u desetoj izbornoj jedinici Andro Krstulović Opara, koji je ujedno već u pretkampanji za izbore za gradonačelnika Splita, govoreći o turizmu, kazao je da je 'opasna monokultura koja je zavladala, osobito u Dalmaciji, jer to nije dugoročno održivo'. 'Turizam nam je dosegao 20 posto BDP-a, što je raritet u europskim okvirima, ali ne zato što smo ga pametno razvijali nego zato što su ostale grane gospodarstva zaostale', kazao je Opara. Pozvao je da se, po uzoru na Litvu i Estoniju, i Hrvatska okrene programu Kreativna Europa u sklopu kojeg na raspolaganju stoje ogromna sredstva.
