Prema Agenciji za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), koja je vodila postupak, reakreditacija iz 2013./2014. obuhvatila je najveći broj visokih učilišta ikada - 14 fakulteta sa 24 sveučilišna odjela, četiri veleučilišta i dvije visoke škole. U nju je bio uključen i najveći broj znanstvenika do sada kako iz Hrvatske tako i iz 20-ak zemalja svijeta. Najviše ih je bilo iz Velike Britanije, Njemačke i Austrije.

Studiji su ocjenjivani ocjenom od jedan do pet u sedam kriterija: upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete, studijski programi, studenti, nastavnici, znanstvena i stručna djelatnost, mobilnost i međunarodna suradnja te resursi (stručne službe, prostor, oprema i financije).

Kao što se može vidjeti iz grafikona koji je priložila AZVO (dolje), HrStud je u svim kriterijima osim u 'znanstvenoj i stručnoj djelatnosti' ocijenjen četvorkama. FFZG je pak dobio tri trojke za: upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete, za studente (ocjenjivano je njihovo zadovoljstvo studijem) te za znanstvenu i stručnu djelatnost.

Ovo je iznenadilo mnoge jer je HrStud imao dosta problema sa svojim statusom kako u prošlosti dugoj 21 godinu, tako i danas. Naime, on je osnovan u sklopu političkog programa kao ravnoteža lijevo orijentiranom Filozofskom fakultetu. Bio je zamišljen tako da nema stalne zaposlenike nego da bude svojevrsni poligon na kojem bi različiti stručnjaci mogli raditi honorarno i dodatno zarađivati. No negdje od 2005. politika prema HrStudu se mijenja pa je počelo zapošljavanje. Danas je njegov koncept potpuno drugačiji. On se u međuvremenu programski proširio i postao ravnopravnom sastavnicom kao i svaki fakultet. Popunio se kvalitetnim mladim kadrom, otvorio studije kojih na drugim fakultetima nema ili je svoje studije profilirao drugačije od Filozofskog, npr. studij filozofije orijentiran je prema suvremenoj analitičkoj filozofiji kakva se radi u SAD-u i Velikoj Britaniji, a studij psihologije orijentiran je više praktičnom radu u klinikama. U nastojanju da poveća svoju međunarodnu vidljivost fakultet je donio mjeru prema kojoj financijski nagrađuje zaposlenike koji objave članke u jakim međunarodnim časopisima. Prve godine imali su samo jedan takav rad, a ove godine čak sedam.

Zanimljivo je da HrStud, unatoč boljoj ukupnoj ocjeni, od resornog ministra nije dobio dopusnicu za rad već pismo očekivanja u kojem su specificirana područja u kojima bi se trebao popraviti. FFZG je dobio dopusnicu.

Dekan HrStuda Talanga: Uz malo volje naši se problemi mogu riješiti

Dekan HrStuda Josip Talanga za tportal je pokušao objasniti koje su im moguće prednosti, ali i slabosti izražene u ocjenama rekrediteacije.

'Mi smo vjerojatno bolje prošli od Filozofskog zato što smo manji i bolje organizirani. Sve je kod nas preglednije i fleksibilnije pa smo se vrlo rano prilagodili određenim zahtjevima i lakše uspjeli kontrolirati kvalitetu. Filozofski je puno veći. Oni bez sumnje imaju vrhunske ljude. No njihov je rad zbog veličine često otežan. Veći su od većine naših sveučilišta, a ne samo fakulteta. Zbog svega toga prošli su malo lošije', rekao je Talanga.

Dekan HrStuda kaže da su njihovi evaluatori bili kvalitetni, s više jakih inozemnih sveučilišta poput Cambridgea, te da su zadovoljni procesom reakreditacije jer im je pokazao određene slabosti koje bi trebali popraviti kako bi bili još bolji.

'Jedan od nedostataka na koje su nam ukazali jest manjak zaposlenih zbog kojeg smo ponekad morali prijavljivati projekte s drugih institucija. Primjerice ja sam i sam neke projekte prijavljivao s Instituta za filozofiju. Reakreditacija nas je zapravo zatekla upravo u trenutku kada smo pretvarali vanjsku suradnju u radna mjesta. Mislim da smo to u međuvremenu dobro riješili', rekao je Talanga istaknuvši da navedeni problem ne ovisi o njima.

'Nedovoljan broj zaposlenih, zbog kojeg imamo loš omjer nastavnika na broj studenata, je problem na koji ne možemo utjecati. On se tiče financija i ovisi o Ministarstvu. Mi trebamo još nastavnika, a za njih trebamo više sredstava iz proračuna. No istovremeno imamo jednu specifičnost zbog koje bismo rado zadržali određeni broj vanjskih suradnika. Sudjelovanje vanjskih suradnika s različitih instituta u nastavi donosi određenu prednost jer oni sa sobom nose neka posebna iskustva. Htjeli bismo da se to nastavi. Moram ipak priznati da se njihovo sudjelovanje dijelom priznaje kao nastavno osoblje, naročito u nekim programima za koje je važna praksa kao što su komunikologija i psihologija koji nisu isključivo nastavna zvanja. Mislim da je to dijelom bila naša prednost u ocjenjivanju', objasnio je dekan.

Koči li netko razvoj HrStuda?

Drugi najveći problem HrStuda je pravni status jer još uvijek nemaju pravnu osobnost.

'Mi imamo sve iste obaveze kao i drugi fakulteti, ali nemamo pravnu osobnost, čak ni financijsku. To također ne možemo sami promijeniti. Ovaj problem rješava vodstvo Sveučilišta. Obećali su ga riješiti, no to ide dosta sporo', rekao je Talanga.

Na pitanje postoje li možda neke zapreke, neki ljudi i interesi, kojima ne odgovara da se problemi s kojima se suočava HrStud brže rješavaju, Talanga kaže da možda i ima, ali da stvar nije tako jednostavna.

'Sigurno ima nekih kojima ne odgovaramo, koji nas možda doživljavaju kao konkurenciju. No ne znam u kojoj bi to mjeri mogao biti interes Filozofskog. Posljednjih godina s njima imamo jako dobar odnos i dobro surađujemo. Možda na razini uprave sveučilišta postoji određena inertnost. To je vrlo nezgodno jer se, među ostalim, vodimo na žiro računu Rektorata. Ponekad revizori čak znaju pomiješati naše troškove. S druge strane za sve odgovaramo. Rješavanje tog problema nije sasvim jednostavno. Primjerice mi u svojem radu kao fakultet integriramo i Filozofski fakultet družbe Isusove. Oni se na sveučilištu vode preko nas pa nije lako istovremeno promijeniti i njihov i naš status. No vjerujem da bi se uz dobru volju stvar mogla znatno ubrzati', pojasnio je dekan priznavši da imaju problem i s relativno malim brojem znanstvenih radova koji moraju riješiti.

Prema brojkama koje se vode u najvažnijim međunarodnim znanstvenim bazama WoS i SCOPUS, FFZG ima 0,49 znanstvenih članaka po znanstveniku godišnje, a HrStud 0,46. Od ostalih, međunarodno manje vidljivih znanstvenih članaka, FFZG ima 0,66 takvih radova po znanstveniku godišnje, a HrStud 0,25.

Dekan FFZG-a Previšić: Mi se ni sa kim ne natječemo

Dekan FFZG-a kaže da su i Filozofski fakultet i Hrvatski studiji sastavnice istoga Sveučilišta u Zagrebu, da stoga pozdravljaju dobre rezultate svake od sastavnica te da se u tom smislu ni sa kim ne natječu.

'Ocjenu Hrvatskih studija treba shvatiti imajući u vidu njihov udio u ukupnosti društvenih i humanističkih znanosti te u odnosu na veličinu i razgranatost studija na Filozofskom fakultetu', rekao je Previšić ističući činjenicu da je u vrijeme reakreditacije FFZG imao čak 107 programa, 412 nastavnika i 6.300 studenata, a HrStud 21 program, 73 nastavnika i 1.471 studenta.

'Mi imamo dva puta više studenata od cijelog Sveučilišta u Zadru, ili više nego neka tri manja sveučilišta u Hrvatskoj zajedno, ili od svih filozofskih fakulteta u Hrvatskoj zajedno. Nije zadaća Filozofskog fakulteta obrazovati mlade ljude samo za radno mjesto. Suvremeni čovjek živi i svoje druge dimenzije složenoga, a ne okovanoga identiteta. I u tome mi vidimo svoju misiju i viziju u visokoškolskom obrazovanju, socijalizaciji i inkulturaciji', dodao je dekan.

Kao kvalitete FFZG-a, koje je prepoznalo i inozemno stručno povjerenstvo, Previšić ističe specifičnu snagu u širini i raznovrsnosti brojnih znanstveno-nastavnih polja koja pokrivaju.

'Nastava kojoj je prisustvovalo Stručno povjerenstvo ocijenjena je visokokvalitetnom te ujedno suvremenom, inovativnom i angažiranom. Izvanrednom je ocijenjena i podrška studentima za izvannastavne aktivnosti. Fakultet ima i visoku razinu međunarodne suradnje, mobilnosti te impresivnu, suvremenu fakultetsku knjižnicu. Na Fakultetu postoje primjeri znanstvene izvrsnosti na razini pojedinaca, ali i cijelih odsjeka', kaže Previšić.

Što FFZG treba popraviti?

Baš kao i dekan HrStuda, Previšić preporuke povjerenstva za unapređenje doživljava kao dobrodošle, ali jednako tako drži da u tome trebaju pomoć sustava.

'Preporučili su nam osnivanje Ureda za karijere, ali i zasebnog Ureda za znanost. Iako je Povjerenstvo pohvalilo znanstvenu djelatnost Fakulteta, ipak je potrebno razviti sveobuhvatnu znanstvenu strategiju i uvesti individualne planove znanstvenoga rada', objasnio je Previšić.

'Postupanje u skladu s većinom od tih preporuka ne ovisi samo o Fakultetu, nego i o vanjskim faktorima, a naročito o provođenju znanstvene politike i ulaganjima u znanost', upozorio je.