Sudu Europske unije u Strasbourgu nezavisni odvjetnik Maciej Szpunar predložio je da se proglasi nenadležnim za odlučivanje o zahtjevu USKOK-a protiv mađarskih pravosudnih vlasti koje nisu odgovorile na zahtjev za izručenjem predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija po europskom uhidbenom nalogu (EUN). Hernadi je nedostupan hrvatskom pravosuđu koje ga tereti da je s pet milijuna eura podmitio nekadašnjeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera u zamjenu za upravljačka prava u Ini
Sud nije vezan mišljenjem nezavisnog odvjetnika. Zadaća nezavisnih odvjetnika je predložiti Sudu, u punoj neovisnosti, pravno rješenje u predmetu za koji su zaduženi. Suci Suda sada počinju vijećati u ovom predmetu, a presuda će se donijeti naknadno.
Prema mišljenju nezavisnog odvjetnika Macieja Szpunara, u priopćenju koje je dostavio Sud Europske unije, navodi se da taj sud nije nadležan za davanje odgovora na pitanja pravosudnog tijela koje je izdalo europski uhidbeni nalog, u ovom slučaju zagrebačkog Županijskog suda, po nalogu USKOK-a, a kojima se nastoji saznati smije li pravosudno tijelo izvršenja odbiti izvršiti taj nalog.
vezane vijesti
Hernadija se u objavi imenuje tek kao AY mađarskog državljanina i direktora mađarskog trgovačkog društva protiv kojeg se u Hrvatskoj vodi kazneni postupak, a kako bi mu se zaštitio identitet.
No datum izdavanja uhidbenog naloga 15. prosinca 2015. godine poklapa se s datumom kada je zagrebački Županijski sud izdao europski uhidbeni nalog protiv Hernadija, kao i druge činjenice iz objave s njegovim slučajem.
Dalje se opisuje slučaj te se navodi da se osobi AY (Zsolt Hernadi) stavlja na teret da je pristala visokom državnom dužnosniku (Ivi Sanaderu) u Hrvatskoj isplatiti znatan novčani iznos u zamjenu za sklapanje sporazuma između mađarskog trgovačkog društva (MOL-a) i hrvatske Vlade.
>>> Hernadi poručio da je Hrvatsku prijavio Strasbourgu jer pravo koristi u 'zamišljenoj šahovskoj igri'
'Nakon pokretanja istrage protiv osobe AY (Zsolt Hernadi) u Hrvatskoj zbog davanja mita hrvatska su tijela nadležnim mađarskim tijelima u više navrata (prvi put 10. lipnja 2011.) uputila zamolnice za međunarodnu pravnu pomoć u obliku ispitivanja osobe AY (Zsolt Hernadi) u svojstvu osumnjičenika te uručenja istoj sudskog poziva za ispitivanje. Iako mađarska tijela nisu izvršila radnje tražene tim zamolnicama, pokrenula su istragu kako bi utvrdila je li počinjeno kazneno djelo na štetu javnog poretka u obliku davanja mita na međunarodnoj razini, u skladu s mađarskim kaznenim zakonikom.
Ta je istraga obustavljena 20. siječnja 2012. s obrazloženjem da počinjene radnje ne čine kazneno djelo, navodi se u priopćenju Europskog suda i dodaje da istraga mađarskih tijela nije bila pokrenuta protiv osobe AY (Zsolt Hernadi) kao osumnjičenika, nego samo u odnosu na kazneno djelo o kojem je riječ, a AY (Zsolt Hernadi) je tijekom te istrage ispitan samo u svojstvu svjedoka.
Dana 1. listopada 2013., nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, hrvatska su tijela izdala europski uhidbeni nalog protiv osobe AY (Zsolt Hernadi). Međutim mađarska pravosudna tijela odbila su izvršiti taj nalog, s obrazloženjem da je u odnosu na iste radnje, kao što su one na kojima se temelji uhidbeni nalog, u Mađarskoj već obustavljen kazneni postupak.
Dana 15. prosinca 2015. Županijski sud u Zagrebu, pred kojim se vodi kazneni postupak protiv osobe AY (Zsolt Hernadi), izdao je protiv te osobe novi europski uhidbeni nalog, o kojemu su mađarska tijela odbila donijeti bilo kakvu formalnu odluku, navodeći da u Mađarskoj nije pravno moguće uhititi osobu AY (Zsolt Hernadi) niti pokrenuti novi postupak izvršenja uhidbenog naloga o kojem je riječ', piše u obrazloženju Suda Europske unije.
>>> Koje su nam opcije nakon košarice Interpola zbog Hernadija
U takvim je okolnostima hrvatski sud uputio pitanje Sudu Europske unije, kojim u biti nastoji saznati omogućava li okvirna odluka o europskom uhidbenom nalogu tijelu države članice, u ovom slučaju Mađarske, da ne izvrši takav nalog na temelju činjenice da je kazneni postupak u odnosu na iste radnje kao one navedene u nalogu u toj državi članici već obustavljen, čak i ako je osoba protiv koje je nalog izdan u tom postupku sudjelovala samo u svojstvu svjedoka, a ne osumnjičenika ili okrivljenika. Hrvatski sud također nastoji saznati je li nacionalno tijelo dužno donijeti odluku o svakom europskom uhidbenom nalogu koji mu je poslan, čak i ako je već donijelo odluku o prethodnom uhidbenom nalogu koji se odnosio na istu osobu i isti kazneni postupak.
Nezavisni odvjetnik naglašava, navodi se u priopćenju, da odgovori Suda Europske unije ne bi imali nikakav pravni utjecaj na pitanje hoće li taj nacionalni sud nalog održati na snazi ili ga povući, s obzirom na to da će, neovisno o tim odgovorima, potonji sud u određenom trenutku morati donijeti odluku o tom pitanju.
Također, navodi se dalje, nezavisni odvjetnik ističe da se ovaj predmet u konačnici odnosi na tumačenje mađarskog prava u odnosu na odredbe okvirne odluke, a za što su nadležna mađarska tijela koja donose odluku o uhidbenom nalogu.
U vezi s time, nezavisni odvjetnik naglašava da hrvatski sud o kojem je riječ ne može preuzeti ulogu predmetnih mađarskih tijela i uputiti Sudu pitanja u ovom predmetu u okviru prethodnog postupka. Slijedom navedenog, prema mišljenju nezavisnog odvjetnika, Sud Europske unije nije nadležan za odgovor na pitanja o pravima i obvezama mađarskih tijela nadležnih za odluku o uhidbenom nalogu o kojem je riječ.
Naposljetku, nezavisni odvjetnik smatra da tijela država članica moraju donijeti odluku o svakom europskom uhidbenom nalogu, čak i kad su već donijela odluku o prethodnom europskom uhidbenom nalogu koji se odnosio na istu osobu i isti kazneni postupak, stoji u objavi Suda Europske unije na kraju.
