Zagrebački Županijski sud napokon je pribavio podatke o prijavljenoj adresi Miroslava Kutle u Bosni i Hercegovini, te će, putem Ministarstva pravosuđa, od te države do konca ovog tjedna zatražiti da provede pravomoćnu presudu kojom je Kutle u Hrvatskoj osuđen na dvije godine i osam mjeseci zatvora
Bilateralni sporazum Hrvatske i BiH ne može se primjenjivati ako nadležni sudovi ne raspolažu adresom osobe koja treba izdržati pravomoćnu kaznu. U Kutlinom slučaju, njegovom adresom već tri mjeseca raspolažu MUP, Ministarstvo pravosuđa i Općinski kazneni sud u Zagrebu. Ali bez tog podatka bio je Županijski sud koji je zadužen za izvršenje kazne.
Nakon što je te informacije objavio Novi list, Županijski sud u Zagrebu zatražio je podatke o Kutlinoj adresi od Općinskog suda, te ih je i dobio. Interesantno je da sutkinja Rahela Valentić, koja je Kutlu osudila zbog malverzacija u Gradskom podrumu, raspolagala i podacima o njegovoj adresi, budući da je u razdvojenom dijelu procesa za Gradski podrum za njim raspisala tjeralicu.
Budući da je sporazum Hrvatske i BiH zaživio tek nedavno, sudovi nisu još stekli uhodanu praksu međusobne razmjene svih potrebnih podataka za izvršenje presude u drugoj državi.
Nakon što Ministarstvo pravosuđa službeno zatraži da Miroslav Kutle, državljanin obje države, odsluži kaznu u BiH, presuda će najprije morati biti preispitana pred bosanskohercegovačkim pravosuđem.
Sudovi susjedne države neće ulaziti u ocjenu Kutline krivnje, ali mu mogu umanjiti kaznu, ako se gospodarski kriminal za kakav je osuđen u Hrvatskoj, u BiH blaže kažnjava. Slično se dogodilo u slučaju Ognjena Šimića, kojem je petogodišnja kazna, izrečena pred domaćim sudovima, u BiH prepolovljena na 2,5 godine zatvora. U Glavaševom slučaju, pak, osmogodišnja kazna za ratni zločin bila je potvrđena.
