Tim povodom napravili smo kratku inventuru toga gdje su danas (ako su živi) i kako su prošli neki od glavnih aktera suđenja pred Haškim sudom.

Slobodan Milošević

Nekadašnji srpski predsjednik ili, jednostavnije, balkanski krvnik, kako ga se naziva u javnosti, preminuo je u ožujku 2006. godine od infarkta u ćeliji u pritvoru Haškog tribunala tijekom suđenja za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti na Kosovu i u Hrvatskoj te za genocid u Bosni i Hercegovini.

Budući da vlasti nisu dale dozvolu da se Milošević sahrani u Beogradu uz državne počasti, pokopan je u dvorištu obiteljske kuće svoje supruge Mirjane Marković u Požarevcu. Iako je Milošević mrtav, njegova politika je i dalje vrlo živa u Srbiji.

Radovan Karadžić

Ratnog predsjednika bosanskih Srba smatra se jednom od najodgovornijih osoba za izbijanje rata u Bosni i Hercegovini. Bio je politički vođa bosanskih Srba tijekom cijelog rata, a neko vrijeme je konce vukao i nakon njega, dok ga optužnica Haškog suda nije natjerala da se prebaci u ilegalu.

Uhićen je nakon 13 godina bijega. Postoje velike sumnje da su njegovo skrivanje (kao i ono Ratka Mladića) organizirale službe srpske države. Uz godine skrivanja vuče se i bizarna priča. Naime u bijegu je izgradio lažni identitet i pod krinkom doktora alternativne medicine Dragana Dabića mirno živio u Beogradu.

Nakon uhićenja u početku je negirao identitet. Nepravomoćno je osuđen za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini na 40 godina zatvora. Na presudu su se žalili i obrana i tužiteljstvo. Trenutno u pritvoru čeka odluku o žalbi koja neće biti donesena prije 2019. godine.

Ratko Mladić

Prije nekoliko dana srpska vlada dala je jamstva za puštanje Ratka Mladića na prijevremenu slobodu zbog liječenja. Mladić je ratni zapovjednik vojske bosanskih Srba i jedna od najodgovornijih osoba za zločine u ratu koji je odnio 100 tisuća ljudskih života.

Haški sud trebao bi mu u studenome izreći prvostupanjsku presudu. Bit će to posljednja presuda prije zatvaranja suda 31. prosinca ove godine. U haškom pritvoru nalazi se od uhićenja 2011., nakon što je proveo gotovo 12 godina u navodnom bijegu. Dok je Srbija tragala za Mladićem, on se uredno pojavljivao u javnosti, a postoje i fotografije na kojima bezbrižno pleše na jednom vjenčanju. 

Bivšeg zapovjednika vojske Republike Srpske tužiteljstvo ICTY-ja optužilo je za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata diljem BiH, dugotrajnu opsadu i teror nad građanima Sarajeva te uzimanje pripadnika međunarodnih snaga UN-a za taoce tijekom rata u BiH 1992.-1995.

Milan Martić

Kninski policajac, nekadašnji predsjednik takozvane Republike Srpske Krajine, Milan Martić služi kaznu od 35 godina zatvora u Estoniji zbog ratnih zločina počinjenih tijekom rata u Hrvatskoj. Martić se svojedobno žalio na uvjete i tretman u zatvoru u Tartuu u Estoniji, koji su znatno drukčiji od onih kakve imaju druge osobe koje su osuđene pred ICTY-jem i služe kaznu u ostalim europskim zemljama, poput Danske, Belgije, Norveške, Švedske, Velike Britanije, Francuske ili Njemačke.

Martić je osuđen kao sudionik udruženog zločinačkog pothvata koji je vodio bivši srpski i jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević, a u presudi je uz granatiranje Zagreba - u kojem je u svibnju 1995. poginulo sedam osoba, a deseci su ranjeni - naveden niz drugih zločina nad hrvatskim civilima u selima od Saborskog do Škabrnje, u kojima su ubijene stotine ljudi, uglavnom staraca i žena.

Milan Babić

Tijekom rata bio je najprominentniji politički predstavnik Srba iz Knina. S vremenom mu je moć kopnjela, a njegovu je ulogu preuzeo Martić. Objesio se u ćeliji Haškog suda 2006. godine. Prethodno se pokajao zbog svoje uloge u pobuni protiv hrvatske države i priznao krivnju te je svjedočio protiv bivših suradnika. Osuđen je na 13 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti.

Veselin Šljivančanin

Veselin Šljivančanin bio je najviši časnik JNA na terenu tijekom opsade Vukovara i najpoznatiji od optuženika iz tzv. vukovarske trojke. Odslužio je kaznu od devet godina zatvora zbog uloge u ratnim zločinima u Vukovaru. Optužnica ga je teretila da je organizirao mučenje i odvođenje 400 ranjenika iz vukovarske bolnice, ubijanje 264 ljudi na Ovčari te sprečavao evakuaciju 4.000 civila nakon pada Vukovara.

Njegov slučaj bio je jedinstven jer mu je kazna smanjena tijekom postupka revizije. U prvostupanjskoj presudi osuđen je na pet godina, da bi u drugostupanjskoj dobio 17 godina zatvora, što mu je srezano na 10 tijekom revizije postupka. Danas mirno živi u Srbiji, daje intervjue, obilazi društvena događanja u organizaciji vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), na kojima ga predstavljaju kao borca za istinu i pravdu, a i srpski predsjednik Aleksandar Vučić nema problema odvojiti malo vremena kako bi pozdravio 'srpskog heroja' kad ga sretne u prolazu.

Mile Mrkšić

Zapovjednik takozvane krajinske vojske dobio je najveću kaznu od vukovarske trojke. Osuđen je na 20 godina zatvora zbog zločina počinjenih tijekom rata u Vukovaru, uključujući masakr na Ovčari. Preminuo je tijekom izdržavanja kazne u zatvoru u Portugalu 2015. godine.

Miroslav Radić

U činu kapetana JNA gotovo cijelo vrijeme opsade, od kraja kolovoza do 18. studenoga 1991., proveo je na vukovarskom bojištu. Bio je drugi čovjek JNA na terenu, odmah iza Šljivančanina. Također je dio vukovarske trojke. Sud ga je oslobodio krivnje. Tužio je Srbiju tražeći novčanu odštetu za vrijeme provedeno u pritvoru Haškog suda, ali je njegov zahtjev odbijen. Žalio se Ustavnom sudu Srbije.

Goran Hadžić

Nakon godina skrivanja uhićen je i transferiran u Haag. Hadžića su, kao posljednjeg optuženog u bijegu, vlasti Srbije uhitile u ljeto 2011. godine. Tijekom rata u Hrvatskoj prometnuo se u jednu od najvažnijih političkih figura pobunjenih Srba, posebno na istoku Hrvatske. Nažalost, zločinac nije dočekao presudu jer je prošlog ljeta preminuo od posljedica tumora na mozgu u 58. godini života.

Suđenje je počelo u listopadu 2012. i prekinuto je u listopadu 2014. godine, kada mu je pozlilo u sudskom pritvoru. Obrana je tada precizirala da Hadžić boluje od tumora na mozgu i da je bolest 'u završnoj fazi'.

Hadžić je bio optužen za progon Hrvata na rasnoj, vjerskoj i političkoj osnovi, za istrebljenje, ubojstva, nezakonito pritvaranje, mučenje, nečovječna djela, deportaciju i prisilno premještanje u razdoblju od 1991. do 1993. godine u istočnoj Slavoniji i Kninskoj krajini.

Tihomir Blaškić

Nakon što mu je kazna u žalbenom procesu smanjena s 45 na devet godina zatvora za masakr u Ahmićima živi povučeno i bavi se privatnim biznisom. Rijetko se pojavljuje u javnosti. Bio je na Pantovčaku kao uzvanik povodom proslave Dana državnosti u lipnju ove godine. Nekoliko puta je bio u Ahmićima iskazavši žaljenje zbog žrtava. Najavio je pisanje memoara.

Dario Kordić

Odslužio je 16 godina kazne zbog političke odgovornosti za masakr u Ahmićima. Nakon povratka u Hrvatsku postao je prava zvijezda krajnje desnice. Zapravo, ključni trenutak koji mu je omogućio novu slavu bio je veliki doček na aerodromu Pleso nakon izlaska iz zatvora, kad mu je sisački biskup Vlado Košić, inače poznat po ekstremnim stavovima, poljubio ruku.

Može ga se vidjeti na raznim događanjima, od Thompsonovih koncerata do Hoda za život, a drži i predavanja na tribinama po crkvama.

Vojislav Šešelj

Oslobođen je krivnje za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti od 1991. do 1993. godine, počinjene protiv nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj, BiH i protiv vojvođanskih Hrvata, na koje je poticao govorima mržnje i slanjem svojih dobrovoljačkih snaga u Hrvatsku i BiH.

Prije oslobađajuće presude Vojislav Šešelj pušten je na prijevremenu slobodu zbog navodne teške bolesti. No nakon povratka u Srbiju ništa u njegovu ponašanju nije odavalo da je bolestan, već se činio živahnijim nego ikad. Aktivno se uključio u politički život i ušao u srpsku Skupštinu te se predstavlja kao jedina prava oporba svom nekadašnjem učeniku Aleksandru Vučiću. U zatvoru je bez presude proveo 12 godina.

Ante Gotovina

Nakon oslobađajuće presude za zločine tijekom i nakon operacije Oluja bavi se privatnim biznisom. Izbjegava komentirati političku situaciju u zemlji i miješati se u politiku. Ipak, prihvatio je dužnost posebnog savjetnika za domovinsku sigurnost potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića.

Mladen Markač

Nakon što je, poput Gotovine, oslobođen krivnje za zločine tijekom operacije Oluja povremeno se pojavljuje na raznim obilježavanjima događanja iz Domovinskog rata, a znao je i komentirati situaciju u zemlji, kao i davati potporu HDZ-u. Nakon formiranja nove Vlade postao je posebni savjetnik ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića.

Ivan Čermak

Treći je general Hrvatske vojske optužen za zločine tijekom i poslije Oluje. Oslobođen je krivnje već u prvostupanjskom postupku u travnju 2011. godine. Uspješan je poduzetnik te vlasnik Croduxa. Posljednji poslovni uspjeh tvrtke generala Čermaka vezan je uz hrvatsko-ruske odnose i zagađenje zraka u Slavonskom Brodu.

Naime u jesen sljedeće godine rafinerija Bosanski Brod bi umjesto teškog mazuta i nafte trebala koristiti plin. Tu ulijeće Čermakov Crodux koji će s Zarubežnjeftom, ruskom tvrtkom, vlasnicima rafinerije u Bosanskom Brodu, potpisati ugovor o opskrbi rafinerije plinom na 10 godina, a godišnje će isporučivati 70.000 kubičnih metara plina u vrijednosti oko 150 milijuna kuna bruto. Posao je vrijedan milijardu i pol kuna, a prema riječima predstavnika Croduxa, to nije velik posao za njih jer će od ukupne cijene njima ostati tek umjerena marža.

Sefer Halilović

Ratni načelnik Glavnog stožera Armije BiH Sefer Halilović bio je optužen pred Haškim sudom za zločin nad Hrvatima u selu Uzdol. Oslobođen je optužbe. Halilović se poslije rata uključio u politiku i vodi, relativno neuspješno, Bosanskohercegovačku patriotsku stranku. Nedavno je uznemirio javnost kada je na televiziji izjavio kako je u BiH sasvim moguć novi ratni sukob između vlasti u Sarajevu i Republike Srpske.

Momčilo Krajišnik

Tijekom rata obnašao je dužnost predsjednika parlamenta pobunjenih Srba. Osuđen je na 20 godina zatvora. Na slobodu je izišao, kao i većina osuđenika, nakon što je izdržao dvije trećine kazne. Predsjednik je udruženja Stvaraoci Republike Srpske i bavi se privatnim biznisom. Čak je ušao u sukob s lokalnim vlastima jer mu nisu htjele izdati ekološku dozvolu za otvaranje pogona za impregnaciju drveta. Blic je početkom rujna pisao da se Krajišnik planira vratiti u politiku.

Mladen Naletilić Tuta

Naletilić je tijekom rata bio zapovjednik Kažnjeničke bojne. Osuđen je na 20 godina zatvora zbog zločina nad Bošnjacima u Mostaru, a 2013. godine pušten je na slobodu nakon što je odslužio dvije trećine kazne. No tu njegovi problemi sa zakonom nisu prestali. Županijski sud u Zagrebu 2015. godine proglasio ga je krivim za poticanje na ubojstvo Damira Brekala 1995. u Širokom Brijegu. Osuđen je na tri i pol godine zatvora, u što će mu biti uključene dvije godine, koliko je proveo u pritvoru krajem 90-ih godina. Živi povučeno u Zagrebu.

Vinko Martinović Štela

Martinović je bio drugi čovjek u nomenklaturi Kažnjeničke bojne. Haški sud ga je osudio na 18 godina zatvora zbog zločina nad Bošnjacima u zapadnoj Hercegovini tijekom 1993. i 1994. godine. Nakon odslužene dvije trećine kazne u siječnju 2012. izašao je iz talijanskog zatvora, a dva mjeseca kasnije uhićen je i ponovno pritvoren zbog ubojstva u Mostaru. Štela je na četvrtom suđenju u studenome prošle godine nepravomoćno osuđen na sedam godina za ubojstvo Mostarke Jasmine Đukić, nedjelo iz 1996. godine. Od zakona hrvatske države pobjegao je u rodnu BiH. Neposredno nakon presude dao je intervju za dnevno.ba, u kojem tvrdi da mu je sve namješteno.

Naser Orić

Tijekom rata bio je glavni zapovjednik Armije BiH u Srebrenici. Pred Haškim je sudom oslobođen krivnje za zločine nad Srbima na srebreničkom i bratunačkom području. No Srbija ga je nastavila proganjati, pa ga je Švicarska uhitila po njihovoj tjeralici, ali je izručen u BiH. Prije tri dana Sud BiH oslobodio ga je krivnje i za taj slučaj. Dovodio se u vezu sa sarajevskim podzemljem. Više u posebnom tekstu.

Biljana Plavšić

Biljana Plavšić je s Karadžićem, Mladićem i Krajišnikom pripadala samom vrhu najmoćnijih osoba među bosanskim Srbima tijekom rata. Jedina je žena osuđena pred Haškim sudom. Priznala je krivnju i osuđena je na 11 godina. No nakon izlaska iz zatvora vratila se staroj retorici. Ovog ljeta dala je intervju za srpski Alo, u kojem je izjavila da se rat u BiH mogao izbjeći da se poštovala volja naroda na izborima i da je Fikret Abdić postao predsjednik BiH. Živi umirovljeničkim životom u Beogradu. Kaže da se svakog dana zaputi do hrama da se pomoli.