'Ne mogu dozvoliti da se od svjedoka iznuđuju iskazi. Svjedok u sudnici nije neprijatelj', jasno je opunomoćenicima banaka koje su davale kredite vezane uz 'švicarac' na jednom od ročišta poručio sudac Radovan Dobronić, uz napomenu da bi 'trebali poštovati činjenicu da su to ljudi koji i dalje uredno otplaćuju kredite'. Upozorio je odvjetnike i da 'gestikulacijama i mimikom ne komentiraju izjave svjedoka koji se zbog toga osjećaju uvrijeđeno ili poniženo'.

Doista, svjedoci koje je u parnici protiv osam banaka zbog 'švicarca', odnosno valutne klauzule i jednostrane primjene kamatne stope, pozvala Udruga Potrošač, nisu u ugodnom položaju. Još jednom se, naime, moraju prisjetiti kako su uzimali dugoročne kredite vezane uz franak čiji je rast tečaja u kombinaciji s rastom kamata brojnim dužnicima povećao iznos preostale glavnice. I prilično im zagorčao život.

Mirnim, ali autoritarnim glasom, sudac Dobronić jednostavno je odlučio stati u zaštitu svjedoka. Time nikako nije stao na jednu od strana, nego je odlučio pomoći svjedocima u tumačenju velikog broja često i agresivnih pitanja, ali i jasno pokazati tko je odgovoran za red i mir u sudnici. 'Ne prekidajte neprestano svjedočenja i ne govorite svi u isto vrijeme', upozoravao je opunomoćenike koji su, posve razumljivo iz njihove i pozicije njihovih klijenata, branili interese banaka.

Uz to što javno iznose probleme koje su im prouzročili nepovoljni krediti, svjedoci često govore i o intimnim, obiteljskim dramama u kojima su se našli. Uporno inzistiranje na određenim odgovorima, čak i povišen ton, na pojedinim svjedocima ostavljalo je trag, jasno su i javno izražavali nelagodu, nakon čega je sudac sve presjekao. Doduše, neki se svjedoci nisu ni dali, pa je i njima, posve diskretno, sudac ukazao na to da nekad ne treba govoriti izvan granica onoga što ih se pita.

'Svjedok je neutralan, a budući da uredno plaća svoje rate, banka na neki način živi od toga. Ne zaslužuje ovakvo ponašanje. Zabranjujem daljnja pitanja', detalj je s jednog ročišta nakon kojeg se sudac, u ime suda, ispričao svjedokinji zbog tretmana odvjetnika banaka

No i početak suđenja, na kojem Udruga Potrošač tuži ukupno osam banaka – Zagrebačku, Privrednu, Erste, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP, Splitsku i Sberbank (bivšu Volksbank), jasno je ukazivao na to da će sudac Dobronić krenuti po onoj staroj – biti strog, ali pravedan. Čak su mu i pravni zastupnici banaka zamjerili što je početak suđenja otvorio izlaženjem iz okvira tužbe.

Konkretno im je poručio, naime, da bi primjena valutne klauzule trebala biti 'iznimka, a ne pravilo'. Po njemu, postavlja se i pitanje opravdanosti uvođenja tog instrumenta u vrijeme kad je kuna bila stabilnija i od franka i od eura.

'Uvođenje klauzule moglo se smatrati opravdanim dok je postojala inflacija, ali 10 godina nakon uvođenja kune bilo je jasno da je domaća valuta bila stabilnija čak od franka i eura. Stoga je mogla obavljati funkciju mjerila vrijednosti', ocijenio je sudac. Primjenu valutne klauzule u vrijeme stabilne kune usporedio 's nošenjem zimskog kaputa ljeti'. Potom je pozvao i tužitelja, ali i opunomoćenike banaka da razmisle o nagodbi. Nisu to učinili.

Do kraja mjeseca preostalo je čuti još dvoje svjedoka tužitelja, nakon čega će i banke dovesti 'svoje' svjedoke. I s druge strane sudnice sigurno će biti 'rešetanja', pa se očekuje potpuno isti tretman suca i prema tim svjedocima. I klupa za svjedoke, baš kao i optuženička, doista zna biti 'vruća', pa je zaštita suca svakome od svjedoka, bez obzira na to s koje strane došli, doista nešto neophodno kako bi ih se umirilo i pridonijelo korektnom i potpunom svjedočenju.

Sudac Radovan Dobronić, rođen u Međimurju, na Trgovačkom sudu u Zagrebu već je 17 godina, no zanimljivo je i da ima iskustva u bankarskom sustavu, posebice u deviznom poslovanju. Prije nekoliko godina Nacional je rekonstruirao njegov profesionalni put, pa je naveo da je nakon završenog fakulteta kratko volontirao na Općinskom sudu u Zagrebu, a potom se zaposlio u Zagrebačkoj banci. U toj bankarskoj ustanovi proveo je osam godina i osnovao te vodio Odjel pravnih poslova za devizno poslovanje. Nakon odlaska iz bankarskog sektora, radio je u Državnoj direkciji za robne rezerve. Od 1996. sudac je na Trgovačkom sudu, a dvije godine kasnije magistrirao je na području međunarodnog trgovačkog prava.

Posve je sigurno da će mu ta iskustva dobro doći u povijesnom presedanu pred hrvatskim pravosuđem, jer je kolektivna tužba Udruge Potrošač protiv osam banaka, koju je zagrebački Trgovački sud prihvatio u prosincu prošle godine, prva takva tužba na hrvatskim sudovima

Prema podacima Udruge Franak, čija je ranija tužba protiv banaka odbijena, pa je na njezinu inicijativu tužbu preuzeo i podnio Potrošač, u Hrvatskoj ima više od 100.000 korisnika kredita vezanih za 'švicarce'. Od toga je blizu 75.000 stambenih kredita, kojima su, s obzirom na 'klizanje' franka i promjene kamatnih stopa, rate otplate porasle od 35 do čak 100 posto.