Jadransko-jonski koridor, kao planirani dio TEN-T mreže, nije bio spomenut u današnjoj prezentaciji, a zastupnica Dubravka Šuica javila se za riječ jer je 'polemika oko nastavka izgradnje pobudila velik interes javnosti u RH zbog podijeljenog stajališta oko nastavka trase'.

'Znamo da prostorno-plansku dokumentaciju donose tijela lokalne i regionalne uprave. Ta dokumentacija mora biti usklađena s nacionalnom strategijom razvoja prometa te me iz tog razloga zanima tko konkretno odlučuje o trasi koridora? Treba znati da je ovo prekogranični projekt koji dotiče šest država, a kreće od Trsta, a trebao bi završiti u grčkom Patrasu.

Ovo pitanje dobiva na težini i činjenicom da je u Berlinu na sastanku kancelarke Merkel s državnicima iz Jugoistočne Europe zaključeno da je Jadransko-jonski koridor važan zbog boljeg infrastrukturnog i gospodarskog povezivanja ovog dijela Europe, a samim time bi se potakao rast i konkurentnost. Nemojmo smetnuti s uma geopolitičku važnost ovog koridora', istaknula je Šuica.

Zastupnici su se složili da je integrirano projektiranje i planiranje ključni aspekt svakog projekta te da se tim načelima treba voditi pri izgradnju svih TEN-T mreža, a samim time i pri izgradnji Jadransko-jonskog koridora.

Predstavnik Komisije odgovorio je da Jadransko-jonski koridor nije službeno uvršten u Transeuropsku prometnu mrežu, ali se promatra kao najozbiljniji projekt za nastavak izgradnje autoceste i povezivanje Jugoistočne Europe.