Vulkan Campi Flegrei, u blizini Napulja u južnoj Italiji, ima koru koja postaje sve slabija i sklonija pucanju, 'što čini erupciju sve vjerojatnijom', poručili su znanstvenici koji stoje iza nove studije. Više od 1,5 milijuna ljudi živi iznad golemog podzemnog kompleksa vulkana, a pola milijuna ljudi ima svoje domove unutar velikog kratera dugog 11 kilometara, nastalog nakon ogromne erupcije prije 39.000 godina.

Kad bi Campi Flegrei ponovio svoju najveću erupciju, rastopljeno kamenje i vulkanski plinovi bili bi izbačeni visoko u stratosferu, uz cunami visok 33,5 metara te širenje oblaka sumpora i toksičnog pepela koji bi na Zemlji izazvao dugogodišnju zimu, uništavajući usjeve i uzrokujući masovno izumiranje, piše Live Science.

'Naša nova studija potvrđuje da se Campi Flegrei približava puknuću', rekao je njen glavni autor Christopher Kilburn, profesor znanosti s University Collegea u Londonu. Međutim upozorio je da 'to ne znači da je erupcija zajamčena'.

'Puknuće može otvoriti pukotinu u kori, ali magma se i dalje mora gurnuti gore, na pravo mjesto, da bi došlo do erupcije', dodaje. Campi Flegrei, što znači 'goruća polja' ili 'vatrena polja', široka je, uglavnom skrivena mreža od 24 kratera i brda što se proteže od golemog kratera nasuprot Vezuva na zapadnom rubu Napulja do obližnjeg zaljeva Pozzuoli. Posljednja erupcija zabilježena je 1538., prije 485 godina. Iako se Campi Flegrei obično naziva supervulkanom, to nije sa sigurnošću utvrđeno. Supervulkani, naime, mogu proizvesti erupcije najveće magnitude, točnije jačine 8 na indeksu eksplozivnosti, izbacujući više od 1000 kubičnih kilometara materijala u procesu.

Ipak, najveća erupcija Campi Flegreija izbacila je do 285 kubičnih kilometara materijala, svrstavajući ga u kategoriju 7. Jedan od opasnih kemijskih elemenata koji bi se pritom oslobodio je fluor, a on u dovoljnoj količini može uništiti biljke i izazvati bolest flourozu kod životinja.

Vulkan zapravo ne miruje od sredine 20. stoljeća, s naletima pojačane aktivnosti 1950-ih, 1970-ih i 1980-ih. Najnovije 'nemirno razdoblje' započelo je u prošlom desetljeću i još uvijek traje, a tlo ispod Pozzuolija, grada smještenog na krovu vulkana, dizalo se za do 10 centimetara svake godine, što je dovelo do ukupne promjene nadmorske visine od četiri metra od 1950-ih. To područje također se suočava s upornim malim potresima, s više od 600 otkrivenih u travnju, što je premašilo najveći mjesečni ukupni broj dosad zabilježen u regiji.

Podzemne tremore vjerojatno pokreće vulkanski plin koji curi u koru vulkana tri kilometra ispod površine Campi Flegreija i koja ga upija poput spužve, rekli su istraživači. To uzrokuje da se kora rasteže, savija i klizi, izazivajući tako potrese. Ako dovoljno vulkanskog plina uđe u koru, njegova toplina i tlak mogu gurnuti stijene iznad 'kritičnog tlaka otplinjavanja', izazivajući tako pucanje i otvaranje pukotine za magmu koja onda može erumpirati.

Unatoč tome, znanstvenici kažu da to ne znači da je gigantska erupcija neizbježna. Da bi vulkani eksplodirali, plinovi se moraju nakupljati brže nego što mogu ispariti, a magma se također mora brzo kretati kroz koru tamo gdje je nastala pukotina - za ta dva uvjeta znanstvenici ne mogu sa sigurnošću znati jesu li ispunjena dok ne dođe do erupcije. Isto se može reći za veličinu potencijalne erupcije Campi Flegreija, koju je teško predvidjeti, ali je vjerojatnije da će biti mala nego velika, prema znanstvenicima.

'Isto je za sve vulkane koji su generacijama bili tihi. Campi Flegrei mogao bi ući u novu rutinu laganog izdizanja i spuštanja, kao što se vidi na sličnim vulkanima diljem svijeta, ili se jednostavno vratiti u stanje mirovanja', rekao je Stefano Carlino, istraživač u zvjezdarnici Vesuvius.

'Još ne možemo sa sigurnošću reći što će se dogoditi. Važno je biti spreman na sve ishode', dodao je Carlino.