hrvatski sabor

Sabor glasa o Zlati Đurđević: Za nju ne misle glasati vladajući, ali niti dio oporbe

24.06.2021 u 17:00

Bionic
Reading

Hrvatski sabor u petak će glasovati o prijedlogu predsjednika Zorana Milanovića da se za predsjednicu Vrhovnog suda imenuje Zlata Đurđević, a sudeći po stavu vladajućih, ali i dijela oporbe, izgleda da neće biti izabrana

Vladajući HDZ najavio je da neće podržati Đurđević jer je pristala sudjelovati u protuzakonitoj proceduri izbora čelnika Vrhovnog suda.

Ne podržava je ni dio opozicije. Hrvatski suverenisti kažu da su protiv nje jer smatraju da je eksponent neoliberalnog svjetonazora, a Domovinskom pokretu glavna zamjerka je teza Đurđević da su problemi u pravosuđu nastali devedesetih. Most drži da se oko kandidata za Vrhovni sud moraju dogovoriti predsjednik i premijer.

Đurđević je kao kandidatkinja prihvatljiva SDP-u, IDS-u, Klubu zeleno-lijevog bloka te GLAS-u koji ističu da je riječ o profesionalnoj, stručnoj i sposobnoj osobi, a HDZ ju ne prihvaća jer je samostalna i neovisna od politike.

SDSS nije sudjelovao u četvrtak u raspravi o Đurđević jer su zastupnici bili na komemoraciji za žrtve ustaškog režima u Jadovnom. U raspravi nisu sudjelovali ni Reformisti koji su ranije najavili da će je podržati.

Zlata Đurđević na sjednici Odbora za pravosuđe
  • Zlata Đurđević na sjednici Odbora za pravosuđe
  • Zlata Đurđević na sjednici Odbora za pravosuđe
  • Zlata Đurđević na sjednici Odbora za pravosuđe
  • Zlata Đurđević na sjednici Odbora za pravosuđe
  • Zlata Đurđević na sjednici Odbora za pravosuđe
Zlata Đurđević na sjednici Odbora za pravosuđe Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Prije glasovanja Sabor će raspravljati o izvješću o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2020. godinu.

U godini koju su obilježili epidemija covida-19 i potresi došlo je do znatnog urušavanja ljudskih prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, navodi se u izvješću.

U 2020. Ured pravobraniteljice zaprimio je ukupno 2.266 prijava fizičkih i pravnih osoba, 94 više nego godinu ranije, a najveći broj odnosio se na prava iz radnog odnosa (primjerice rad od kuće) i prava iz područja socijalne skrbi.

Posebno su se isticali problemi vezani uz nastavu na daljinu, koja se posebno negativno odrazila na učenike s teškoćama u razvoju.