U današnja opasna vremena, u svijetu u kojem je iz dana u dan sve više napetosti i ratova i gdje se prijeti nuklearnim oružjem, a odmetnute terorističke skupine ispaljuju rakete, mnogo se govori o krstarećim i balističkim projektilima. No znate li koja je razlika među njima?
Jemenski hutisti u šahu drže cjelokupan pomorski promet kroz Crveno more jer iz svojih skloništa ispaljuju krstareće rakete, u Gazi i Ukrajini također se ispaljuju rakete, a svijet upozorava na opasnost od sjevernokorejskog arsenala te se pokušava zaustaviti iranski razvoj balističkih projektila. SAD, Rusija i Kina u svojim skladištima drže velike zalihe raznih vrsta projektila.
Prema pisanju portala Arms Control, čak 31 država, uključujući SAD i njegove saveznike, trenutno posjeduje balističke projektile. Za samo devet - Kinu, Francusku, Indiju, Izrael, Sjevernu Koreju, Pakistan, Rusiju, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD - zna se ili se sumnja da posjeduju nuklearno oružje. Ovih devet država i Iran proizveli su ili testirali projektile s dometom većim od 1000 kilometara. Kina i Rusija jedine su dvije države koje nisu saveznici SAD-a, a imaju dokazanu sposobnost lansiranja sa svojih teritorija balističkih projektila koji mogu pogoditi kontinentalni dio SAD-a.
vezane vijesti
Balističke i krstareće rakete su dvije vrste vođenih projektila, od kojih je svaka dizajnirana za različite svrhe i s jedinstvenim karakteristikama te postoje varijante i jednih i drugih. Prema putanji leta, balistički projektili slijede paraboličnu putanju, uzdižući se u visinu i zatim spuštajući na zemlju kako bi dosegli metu. Za navigaciju se oslanjaju na silu gravitacije i unutarnje sustave navođenja. Krstareće rakete lete na relativno konstantnoj visini, obično nižoj od balističkih raketa, i koriste aerodinamički uzgon kako bi ostale u zraku.
Kad govorimo o pogonu, balistički projektili obično koriste raketni pogon za postizanje velikih brzina potrebnih za njihovu putanju. Nakon što se gorivo potroši, slijede putanju slobodnog pada. S duge strane krstareće rakete koriste mlazne motore (turbomlazne ili turboventilatorske). Balistički projektili mogu doseći vrlo velike visine tijekom početne faze leta, kada se penju gotovo u orbitu. Imaju tendenciju biti vrlo brzi tijekom svoje faze pokretanja, dostižući ekstremno velike brzine. Krstareće rakete općenito lete na nižim visinama, ispod stratosfere, kako bi održale kontrolirani let, i imaju relativno niže brzine u usporedbi s njima, ali mogu putovati podzvučnom ili nadzvučnom brzinom, ovisno o dizajnu.
Balistički projektili prvenstveno su vođeni tijekom prve faze - kada dosiže podorbitalnu visinu - te završne faze - prilikom sagorijevanja motora - navigacijskim sustavima koji se koriste za korekciju smjera. U početku ih pokreću rakete, ali zatim slijede putanju bez pogona, slobodno padajući prema svojim ciljevima. Krstareće rakete imaju kontinuirane sustave navođenja, a koriste ugrađene senzore i GPS za navigaciju tijekom cijelog leta. Što se tiče udaljenosti, balistički projektili često imaju interkontinentalne domete, ovisno o njihovom dizajnu. Krstareće rakete pak općenito imaju kraći domet u usporedbi s njima, ali još uvijek mogu pokriti značajne udaljenosti.
Također, balistički projektili su dizajnirani za strateške svrhe, kao što je isporuka nuklearnog ili velikog konvencionalnog tereta. Namjena im je upotreba za napade na velikim udaljenostima dok su krstareće rakete svestrane i mogu se koristiti i za strateške i za taktičke svrhe. Prikladne su za precizne napade na specifične ciljeve. Ukratko, balističke rakete slijede paraboličnu putanju na velikim visinama s motornim usponom i slobodnim padom dok krstareće rakete lete na nižim visinama s kontinuiranim letom pomoću mlaznih motora. Svaki tip ima svoje prednosti i prikladan je za specifične vojne primjene.
