'Možete biti bezobrazni, bahati, ali ne možete pobjeći od činjenice da je Krešo Beljak, kakav god bio, s 20 godina, a ista smo generacija, napustio prvu godinu fakulteta i otišao u rat. Gdje ste vi tada bili, Plenkoviću? Jeste li uzeli pušku i išli braniti domovinu poput Milijana Brkića ili mene? Niste. Ali znate docirati i znate biti bezobrazni', kazao je Beljak Plenkoviću u sabornici.

Pitanje sudjelovanja u Domovinskom ratu postaje tako lakmus-papir za političku podobnost, posebice ako političar dolazi iz stranke desnog centra, poput Plenkovića.

Njegovu je poziciju u tom smislu zacementirala činjenica da je prije nekog vremena objasnio kako nije mogao odslužiti vojni rok još u vrijeme Jugoslavije jer pati od anemije.

Anemija je postala as u rukavu, pa ju je prošle godine izvukao i saborski zastupnik Živog zida Branimir Bunjac, a u kontekstu ilegalnih migracija i Marakeškog sporazuma, Plenkoviću ju je nedavno spočitnula i saborska zastupnica Neovisnih za Hrvatsku Bruna Esih.

Beljaku pak ovo nije prvi put da Plenkovića proziva zbog nesudjelovanja u Domovinskom ratu.

U jeku kampanje za prijevremene parlamentarne izbore u rujnu 2016., i prije nego što je javnost doznala za anemiju, Beljak je postavio isto pitanje, a tada je prozvao i Davora Ivu Stiera, kasnijeg ministra vanjskih poslova.

'Trebali ste pitati Plenkovića, Stiera gdje su bili ’91. Ja sam se borio protiv Vučića, a gdje su oni bili? Moje su godište ili stariji od mene, neka kažu gdje su bili', rekao je Beljak.

Beljak je to izrekao u društvu svog tadašnjeg koalicijskog partnera, SDP-ovog Zorana Milanovića, koji se također susreo s tim zeznutim pitanjem. Milanovića je pak da nije bio u Domovinskom ratu podsjetio 2013. Tomislav Josić, predsjednik Stožera za obranu hrvatskog Vukovara.

'Milanović nije sudjelovao u Domovinskom ratu i tvrdnjama da želi razgovarati samo s braniteljima iz Vukovara, a ne iz ostatka Hrvatske, želi razjediniti branitelje', poručio mu je današnji savjetnik za branitelje vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave.

S tim se pitanjem suočio i bivši predsjednik Ivo Josipović. Upitan 2014. što je radio 1991. godine i zašto se nije uključio u Domovinski rat, Josipović je odgovorio: 'Obavljao sam druge dužnosti gdje sam bio najkorisniji. Vadio naše zarobljenike iz srpskih logora. Spasio ih negdje oko 180.'

Pitanje gdje si bio '91. postavljao je, ali i na njega odgovarao, bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. U prepirki s tadašnjim ministrom branitelja Predragom Matićem u jeku kampanje za parlamentarne izbore 2015. kazao je: 'Neka se on sjeti gdje je on bio. Ja sam policijski branitelj, bio sam načelnik policijske uprave, odlazio sam i na teren sa specijalcima kad je to bilo potrebno, a 1991. sam se bavio nekim specifičnim zadaćama o kojima on nema pojma, a ne smije ni znati', rekao je Karamarko.

Nakon toga se Matiću, inače vukovarskom branitelju, ispričao. 'Ne volim taj stil komunikacije, a nakon što sam mu to rekao, cijeli dan sam razmišljao i bilo mi je krivo kad sam se sjetio da je bio u logoru. Nazvao sam ga drugi dan i ispričao mu se jer mislim da su ljudi koji su bili u logorima doista posebna kategorija', posuo se pepelom Karamarko.

Isto je pitanje postavio 2011. HSP poduzetniku i tadašnjem splitskom gradonačelniku Željku Kerumu.

Nekadašnji predsjednik osječke regionalne stranke HDSSB Vladimir Šišljagić susreo se 2009. s optužbama protukandidata iz HDZ-a da je 1991. bio liječnik u JNA. HDZ je išao u toj kampanji ispod pojasa, pa su čak i tiskali plakate na tu temu. Šišljagić je zbog toga podnio prijavu protiv protukandidata Tomislava Ivića i predsjednice HDZ-a Jadranke Kosor.