Robert Podolnjak iz Mosta već je potvrdio da su se predstavnici najvažnijih političkih grupacija sastali s namjerom pokretanja procedure izbora novih sudaca, a po informacijama tportala, rasprava se de facto svela na budući odnos snaga u ovoj instituciji: hoće li ljevica ili desnica imati podjednak broj sudaca sklonih njihovim opcijama ili će vladajuća koalicija ipak imati nešto veći utjecaj. U svakom slučaju potrebno je provesti višemjesečnu proceduru koja uključuje raspisivanje natječaja, razgovor s kandidatima za suce u saborskim odborima i na koncu tajno glasovanje u samom Saboru.

Današnji sastav Ustavnog suda u međuvremenu čeka mirovinu, izuzev nekoliko sudaca koji imaju mogućnost ponovno se kandidirati; od zvučnijih predmeta kojim se oni trenutno bave svakako je najzanimljiviji Zakon o sportu, slučaj koji prijeti pretvoriti se u još jedan presedan. Barem ako je suditi po prvim koracima - više ustavnih stručnjaka i bivših sudaca ovog suda u razgovoru za tportal izrazilo je blago čuđenje hitrinom kojom se ovdje postupa i sve izglednijom mogućnošću da Ustavni sud donese odluku o ovom zakonu i prije nego što nastupi njegovo rasformiranje.

Velika brzina i velika sumnja

Prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o sportu 29. siječnja podnio je Hrvatski nogometni savez (HNS) zajedno s još nekoliko pridruženih i manje bitnih saveza, a već osam dana kasnije postalo je jasno da je na njemu započet rad. Na adresu Vlade i Sabora poslan je zahtjev za očitovanjem iz kojeg je vidljivo je sudac izvjestitelj u ovom predmetu Marko Babić, kojega su mediji sredinom prošle godine navodili kao jednu od osoba koje se prati i prisluškuje zbog (navodnih) kontakata sa Zdravkom Mamićem upravo na temu Zakona o sportu. Sudac Babić nije se oglasio demantijem ovih tvrdnji, ali nije - poput sutkinje Slavice Banić - ni potvrdio da se doista susretao s osumnjičenim izvršnim predsjednikom Dinama.

Uloga suca izvjestitelja u praksi je vrlo značajna jer on de facto rješava predmet: zadužen je za prikupljanje informacija, traženje očitovanja svih strana, proučavanje spisa i sastavljanje odluke koja se potom u pravilu usvaja na zajedničkoj sjednici svih sudaca. Zakon o sportu Babiću je navodno pripao u skladu s poslovnikom Ustavnog suda, po kojemu se predmeti sucima dodjeljuju abecednim redom osim u slučaju da se radi o tematici za koju je netko od njih posebno specijaliziran.

'Desetak dana od zaprimanja predmeta do početka rada? To je vrlo neuobičajeno: naravno da treba pozdraviti ovakvu ažurnost, ali samo ako Ustavni sud jednako postupa u svim ostalim predmetima', kazao je za tportal jedan ugledni profesor ustavnog prava koji je želio ostati neimenovan. Takvu molbu primili smo od velikog broja sugovornika: jedni ne žele da se protumači kako su konstantni kritičari rada Ustavnog suda i kako na njega vrše pritisak, dok se drugi planiraju kandirati za suce i javno istupanje im ne pada na pamet.

Neobična ažurnost oko Zakona o sportu

Jedan današnjih od sudaca Ustavnog suda, s kojim je tportal također razgovarao, nije želio izjašnjavati se o konkretnom predmetu ali upozorava da na njemu predstoji još puno posla - od stručne rasprave, rada sa savjetnicima, razgovora unutar samog suda, sastanaka stručnih vijeća...

'Rokove nitko ne može predvidjeti, ali objavljivanje imena suca izvjestitelja u nekim slučajevima moglo bi se protumačiti kao pritisak na sud', tvrdi ovaj sudac, priznajući i da postoji mogućnost da vlada opravdan interes javnosti za tom informacijom.

'Da, moguće je da sjednice o nekom predmetu budu javne: za to mediji moraju podnijeti zahtjev o kojem odlučuje Ustavni sud. A o rokovima donošenja odluke je bespredmetno razgovarati: to ovisi o nizu faktora, od složenosti predmeta do njegove važnosti', govori ovaj sudac.

Tragom ovoga, ali i tvrdnje da je postupanje Ustavnog suda u slučaju Zakona o sportu neobično ažurno, tportal je pokušao istražiti dosadašnju praksu i ustanovio da u praksi suda doista postoje poprilične nejednakosti: pitanje abortusa, recimo, kiseli se u njegovim ladicama punih četvrt stoljeća, još od 1991. godine, a unatoč najavama još uvijek nije sigurno da će se odluka donijeti u skoroj budućnosti. Kako se radi prije svega o ideološkoj temi, ali i pravu na život i pravu na izbor koji su oba ustavne kategorije, oklijevanje je donekle razumljivo. No, Ustavni sud nije se pokazao previše ažurnim ni oko preispitivanja ustavnosti valutne klauzule - zahtjev oko toga podnesen je prije šest godina, potom je prije dvije godine najavljeno da će se odluka donijeti 'u roku od godine dana', no do današnjeg dana rješenje nije ugledalo svjetlo dana.

Zakoni važni za sve građane na produljenom čekanju

'Iz letimičnog uvida u neke predmete može se zaključiti da na vrijeme njihovog rješavanja ne utječe ni njihova složenost, ni važnost u slučaju da se radi o 'sistemskim zakonima' koji bi trebali imati prednost pred ostalima. Pojednostavljeno, radi li se o propisima koji utječu na cijelu granu prava ili na sve građane u odnosu na, recimo, Zakon o tržištu toplinske energije koji se primjenjuje na građane koji se griju na plin ili na drva ', objašnjava ustavni stručnjak Samir Vrabec.

On upozorava da je Ustavnom sudu trebalo šest godina kako bi odbio prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o sigurnosti prometa na cestama i četiri godine za dva članka Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima, ali i pune tri godine kako bi riješio pitanje ustavnosti Zakona o kaznenom postupku, izuzetno važnog za prava i slobode svih građana.

'Zakon o sportu, premda regulira nezanemarivo i važno područje društva, ne bi se mogao smatrati prioritetnom materijom na koju bi se preusmjerili svi kapaciteti Ustavnog suda i žurno rješavanje ovog prijedloga moglo bi u javnosti probuditi opravdano pitanja po čemu je ocjena ustavnosti tog zakona prioritetnija od, recimo, Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Ustavni sud mogao bi privremenom mjerom obustaviti izvršenje pojedinačnih akata, ali samo ako bi predlagatelj iznio uvjerljive razloge da bi njihovom primjenom nastupile teške i nepopravljive posljedice', objašnjava Vrabec.

'Nikad ne reci nikad'

U slučaju Zakona o sportu, kojim se propisuje unutarnje ustrojstvo sportskih udruga i nalaže objavljivanje njihovih financijskih izvještaja, te zabranjuje rad osobama osuđenima za prekršaje oko sporta, cinici će kazati da nepopravljiva šteta nastupa upravo njegovom neprimjenom.

Ustavni sud nedavno je prvi put primijenio mogućnost suspenzije cijelog jednog zakona, kada je odlučivao o Obiteljskom zakonu, što je izazvalo niz kritika donedavno vladajuće garniture.

Odlučivao je i o traženju banaka da se privremenom mjerom obustavi primjena zakona o konverziji kredita u švicarskim francima: tri mjeseca nakon podnošenja prijedloga on je odbijen, što postavlja minimalne vremenske okvire u kojima se donosi odluka o privremenoj mjeru u slučaju vrlo značajnih zakona, u što Zakon o sportu po svemu sudeći ipak ne spada. O rješavanju kompletnog HNS-ovog prijedloga za ocjenu ustavnosti, pak, do isteka mandata ne bi trebalo biti govora, barem kako smatra ovaj ustavni stručnjak.

‘Kako sucu izvjestitelju u ovom konkretnom predmetu mandat istječe u lipnju, upitno je može li u tako kratkom roku izvršiti sve pripremne radnje, prikupiti i razmotriti zatražena očitovanja, te načiniti nacrt odluke ili rješenja kako bi ih predsjednica Ustavnog suda uputila na sjednicu. Ukoliko bi sve to uspio učiniti, a Ustavni sud na plenarnoj sjednici usvojio nacrt rješenja do kraja svibnja - pri čemu ne ulazim u njegov mogući pravorijek - dogodio bi se nezabilježeni slučaj efikasnosti postupanja i žurnosti odlučivanja u dosadašnjoj praksi Ustavnog suda. Vjerojatnije je za očekivati da će odluka dopasti novom sastavu Ustavnog suda’, zaključuje dr. Vrabec.

Makar, nikad ne reci nikad: Ustavni sud je prošle godine izazvao salve kritika kada je nakon šest mjeseci od tužbe - i samo dan uoči raspuštanja Sabora - ukinuo dio odredbi Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, između ostalog i zabranu kandidiranja osobama osuđenima za zlouporabu položaja i ovlasti. Iz redova SDP-a i HNS-a tada su žestoko prigovarali da im čak nije ostavljeno dovoljno vremena za očitovanje o zakonu kojeg su sami predložili i usvojili. U slučaju Zakona o sportu detaljna očitovanja njegovih formalnih predlagatelja ovih dana su upućena na adresu Ustavnog suda i tako je ovoj instituciji ostavljeno na odluku hoće li baš tužbom Zdravka Mamića i Davora Šukera obilježiti kraj svog mandata.