Iako je rusko ministarstvo obrane priopćilo kako trenutačno radi na tome, ruski stručnjaci o tome govore kao o odavno riješenom pitanju, iako u Kremlju razmještanje baza na Kubi i u Vijetnamu nisu željeli komentirati.

Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov kazao je tek da to pitanje valja proslijediti ministarstvu obrane, dodajući pritom da su zbog nedavnih promjena međunarodne situacije države prinuđene da u skladu sa svojim nacionalnim interesima poduzmu potrebne mjere.

Mnogi smatraju da je otvaranje ruskih baza u inozemstvu prst u oko Americi, ali većina ruskih stručnjaka je uvjerena da je povratak ruskih snaga na Kubu i u Vijetnam logičan nastavak vanjske politike Rusije i odgovor na poteze SAD-a i zemalja NATO, kao i na tešku vojno-političku situaciju u svijetu.

Kuba kao dobar izbor

'Mislim da je pitanje o razmještanju ruskih baza u inozemstvu potpuno legitimno u danim okolnostima, ali takvo što ne bi trebalo raditi po sovjetskom modelu, kada smo u skladu s logikom suprotstavljanja između dvije svjetske velesile gradili baze širom svijeta. Moramo voditi računa o troškovima i strateškim ciljevima, da ne stvaramo rupe u vlastitom sustavu obrane i sigurnosti. Rusiji nije potreban toliki broj baza koliko ih ima SAD, oko 600 u 38 država. Jedan ruski političar je rekao da je potrebno stvarati baze na kriznim područjima, ali osobno mislim da bi trebalo podizati baze u mirnijim regijama. U tom smislu Kuba bi bila dobar izbor, a što se tiče Vijetnama, ta baza bi otvorila brojna pitanja u odnosima s Pekingom i zato smatram da bi trebalo uzeti u obzir mišljenje Kine', kazao je za Sputnjik Aleksej Zudin, član vijeća Instituta za socijalno-ekonomska i politička istraživanja

Glavni urednik Nacionalne obrane Igor Korotčenko u razgovoru za agenciju ističe kako bi Rusija, u slučaju da Moskva s Havanom i Hanojem postigne konkretan dogovor, mogla dobiti pravo da svoje baze razmjesti na minimalno 30 godina. Ekspert ističe da bi, osim obnavljanja radio-elektronskog obavještajnog centra u Lourdesu nedaleko od Havane i mornaričke baze u Vijetnamu, ruska Vojno-pomorska flota mogla biti zainteresirana za korištenje baze u Cienfuegosu na Kubi za uplovljavanje nuklearnih podmornica, odmor posade i opskrbu.

O povratku ruskih baza na Kubu govorilo se i ranije, a kako podsjeća Sputnjik, to pitanje je bilo naglo intenzivirano početkom 2014. u sjeni pogoršanja odnosa Rusije i Zapada zbog situacije u Ukrajini. Tada je i ministar odbrane Sergej Šojgu potvrdio da se vode pregovori s Vijetnamom i Kubom.

Putinovo ne bazama

Nekoliko mjeseci kasnije ruski predsjednik Vladimir Putin je posjetio Kubu i tada je objavljeno da je Moskva otpisala Havani 90 posto duga, koji je u tada iznosio 32 milijarde dolara. Putin je, međutim, poslije povratka u Moskvu negirao pisanja tiska o tome da je tijekom njegovog posjeta razmatrano pitanje povratka ruskih baza na Kubu.

'Ne, to nije točno. U stanju smo riješiti sve zadaće obrambene sposobnosti bez te komponente; tu nema ništa neobično te smo u dogovoru s našim prijateljima prekinuli rad tog centra te nemamo planove za njegovo obnavljanje', kazao je tada Putin.

Radio-elektronski obavještajni centar u kubanskom Lourdesu nalazi se na samo 250 kilometara od američke obale. Ta obavještajna baza je bila glavni punkt iz kojeg su tijekom Hladnog rata špijunirane Sjedinjene Države. Baza je otvorena 1967. godine i radila je sve do 2002., kada je zatvorena prema Putinovoj naredbi u cilju uštede i u svjetlu približavanja Moskve i Washingtona nakon terorističkog napada 11. rujna 2001. godine.

U bazi je bilo smješteno oko 3.000 sovjetskih vojnika, dok je devedesetih taj broj prepolovljen. Iz baze su prisluškivani radiosignali, uključujući one s podmornica i brodova, kao i satelitsku komunikaciju. Još sredinom devedesetih tadašnji ministar obrane Kube Raul Castro je rekao da je SSSR kroz centar u Lourdesu dobivao oko 75 posto svojih obavještajnih podataka o SAD-u. Prema neslužbenim podacima, u posljednjih nekoliko godina rada baze Rusi su Kubi za njeno korištenje plaćali 200 milijuna dolara godišnje.

Stručnjaci kažu da je ruska nazočnost na Kubi geostrateški vrlo važna i podsjećaju da se situacija u svijetu drastično promijenila od trenutka kada je Rusija povukla svoje snage s Kube. Vojni analitičari ističu da bi povratak te baze bio adekvatan odgovor na to što se NATO približio ruskim granicama.

Baza u sjeni Kine

'Što se tiče Vijetnama, mislim da ondje neće biti mornarička baza, već nešto poput punkta za materijalno-tehničku opskrbu, točnije za uplovljavanje i servisiranje ruskih brodova, ali i za odmor posade. Pretpostavljam da Kina neće biti oduševljena takvim potezima, ali mislim da u Pekingu postoji razumijevanje za to da Rusija i Kina, osim zajedničkih interesa, imaju i vlastite, stoga Kina neće javno prosvjedovati protiv takve odluke', kazao je za Sputnjik umirovljeni general Jevgenij Bužinski

Nekadašnji Sovjetski Savez dobio je bazu Kam Ran u Vijetnamu 1979., nekoliko mjeseci nakon završetka kinesko-vijetnamskog rata, tijekom kojeg je Moskva podržavala Hanoj. Tijekom 25 godina korištenja Sovjeti su izgradili ogromnu vojnu bazu koja zauzima površinu od preko 100 četvornih kilometara te je Kam Ran bila najveća pomorska ruska baza izvan Europe. U njoj su se nalazili ruski ratni brodovi, podmornice i avioni, a imala je i ključnu ulogu u suzbijanju američkih snaga u Aziji i Pacifiku u vrijeme Hladnog rata.