Gužve na hitnim bolničkim prijemima u jeku sezone respiratornih bolesti i nisu neka novost, no aktualno opsadno stanje na hitnim prijemima zbog tradicionalnih zimskih pošasti odstupa ne samo od razdoblja izolacije uslijed covida, nego i u odnosu na pretpandemijske zime. Uz tzv. trostruku epidemiju covida-19, gripe i respiratornog sincicijskog virusa (RSV), trenutno je pojačana manifestacija streptokoknih bakterijskih infekcija, s mogućim komplikacijama i fatalnim ishodom
Prethodnih sezona streptokokne bolesti u Hrvatskoj prolazile su ispod radara, a do gotovo potpunog zatišja došlo je u vrijeme 'vladavine' covida. Međutim od 1. rujna 2022. do danas, prema trenutno dostupnim prijavama zdravstvenih ustanova, od streptokokne angine oboljelo je 3893 djece, a od šarlaha njih 1078. U istom razdoblju od invazivne streptokokne infekcije - meningitisa i sepse - oboljelo je 14 osoba, od kojih su nažalost četiri preminule, naveo je Hrvatski zavod za javno zdravstvo za tportal.
Streptokokne infekcije prisutne su u svim hrvatskim županijama, a najveći broj prijava oboljelih očekivano se odnosi na Grad Zagreb, u kojem je prijavljeno 2146 slučajeva gnojne angine i 428 šarlaha te pet invazivnih oblika streptokokne infekcije.
vezane vijesti
Za razliku od SAD-a i zapadne Europe, u Hrvatskoj nema preminulih među najmlađima. Smrtni slučajevi povezani s invazivnim oboljenjem od streptokoka grupe A (iGAS) kod djece mlađe od 10 godina prijavljeni su u Francuskoj i Velikoj Britaniji. Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) navodi da je od početka sezone bolesti u Engleskoj od invazivnog oblika infekcije umrlo 211 ljudi, uključujući 30 djece. U sezoni 2017./ 2018., od rujna do kolovoza, bilo je ukupno 355 smrtnih slučajeva, od čega 27 djece.
Profesor Zlatko Trobonjača, imunolog sa Sveučilišta u Rijeci, kaže za tportal da je beta hemolitički streptokok grupe A, kao najčešći uzročnik bolesti, prilično opasna bakterija. Jedan od njezinih antigena, M, može biti sličan ljudskim tkivnim strukturama pa se tako može, primjerice, taložiti u bubregu i dovesti do stvaranja antitijela koja vode do teškog oštećenja, pa i akutnog zatajenja bubrega. Streptokok može dovesti i do upale bubrega poznate kao glomerulonefritis, a može uzrokovati i upalu zglobova - artritis te oštetiti srce izazivajući miokarditis.
'Takvi poremećaji mogu se dogoditi u sklopu reumatske groznice, uzrokovane beta hemolitičkim streptokokom grupe A. S druge strane taj streptokok pokazuje tkivnu invazivnost, pa se u zaraženom tkivu vrlo brzo širi i može dovesti do upala srednjeg uha, upala pluća, velikog akutnog oštećenja pluća i upale ovojnice mozga - meningitisa. Dakle to je opasna bakterija, ali na svu sreću dobro reagira na antibiotike i može se relativno brzo eliminirati. Naravno, treba na vrijeme prepoznati bolest i početi je što prije liječiti', napominje Trobonjača.
Na invazivnu infekciju, koja može dovesti do sepse, upale srce i toksičnog šoka sa zatajenjem organa, mogu ukazivati simptomi kao što su povišena temperatura, povraćanje, osip ili bolovi u mišićima. Streptokoknu upalu grla, međutim, jednostavno je prepoznati: javljaju se temperatura iznad 38 stupnjeva, jaka bol prilikom gutanja, crveno grlo - najčešće s gnojnim čepićima - uz odsutnost kašlja te uvećani limfni čvorovi. Inače, streptokok grupe A najčešći je uzročnik faringitisa - upale ždrijela u djece - i može se izolirati u otprilike 20 do 30 posto oboljelih. Streptokokni faringitis najčešće pogađa djecu u dobi od pet do 11 godina pa bolest često izbija u vrtićima i školama.
Branko Kolarić, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar', još sredinom prosinca potvrdio je da ima prijava grupiranja streptokoka u vrtićima i školama te da cijele grupe preventivno dobivaju antibiotike. Ovih dana infektolog Marko Kutleša iz Klinike za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević' izvijestio je o 'eksploziji' infekcija, kao i povećanom broju invazivnih oblika bolesti u odnosu na pretpandemijsko vrijeme.
O uzrocima snažnije manifestacije streptokoka u ovoj sezoni zasad se može samo nagađati. Uz mutaciju same bakterije, jedna od mogućnosti je veća izloženost patogenima nakon dvije godine koronamjera.
'Zbog pandemijskih mjera imali smo manje kontakata, djeca nisu išla u školu ili vrtić i moguće je da se bakterija negdje 'pritajila', kao i da je oslabila imunost na nju. Moguće je i da su drugi respiracijski virusi, poput covida ili gripe, pridonijeli slabljenju imunosti. Znamo da u razdoblju nakon preboljenja tih bolesti imunost dosta slabije reagira pa je možda veća incidencija streptokoknih infekcija povezana s većim širenjem tih virusa u odnosu na prethodne godine', rezonira Trobonjača.
HZJZ navodi da se streptokokne infekcije najčešće šire bliskim kontaktom među ljudima, respiratornim kapljicama oboljelih prilikom govora, kihanja, kašljanja i izravnim kontaktom s oštećenom kožom. Također se može prenijeti posredno, kontaktom s predmetima kontaminiranim izlučevinama oboljelih, kao što su oni često doticani rukama - kvake na vratima, slavine, igračke i dr.
Ako u tjedan dana više od 15 posto vrtićkog ili školskog kolektiva oboli od gnojne angine i/ili šarlaha ili ako više od 20 posto kolektiva oboli od šarlaha u razdoblju od dva tjedna, preporučuje se svima dati lijek.
