Trideset godina poslije, sve je veći broj onih koji idu u obrnutom pravcu i vraćaju se korijenima.

S razvojem novih industrija, sve raznovrsnijim poslovnim mogućnostima, unapređenjem skrbi za djecu i relativno jeftinim stanovanjem, istočne savezne pokrajine sve su privlačnije mladim obiteljima.

Peggy Hoffmann (29) htjela se vratiti na posao u punom radnom vremenu nakon što je rodila dvoje djece. Međutim, u zapadnoj Njemačkoj osjetila je stigmu povezanu sa zaposlenim majkama.

Naposljetku je pronašla posao u osiguravajućoj tvrtki u Magdeburgu, na istoku.

Drugi ključni dio slagalice bilo je cjelodnevno mjesto njezinoj dvojici sinova u vrtiću. Na zapadu je to mogla dobiti samo na pola dana.

"Zaposlenoj ženi to je san", kaže Peegy u svom unajmljenom stanu u predgrađu Magdeburga.

Unatoč prvotnoj nevoljkosti, na to je pristao i njezin suprug Carsten pa se cijela obitelj vratila u rodnu im pokrajinu Sasku-Anhalt.

Odljev mozgova

Prije jednog desetljeća Peggy se pridužila Carstenu u Stuttgartu, gdje je on otišao na studij, potaknuta, rekla je, "željom da otkrije nešto novo".

"Povratak mi je u početku bio vrlo težak", pripovijeda 33-godišnji Carsten i objašnjava da se morao odreći radnog mjesta znajući da plaće na istoku zaostaju za onima na zapadu.

Ali i on je uspio pronaći novi posao s gotovo jednakom plaćom.

I dok su pokrajinske i savezna vlada uložile milijarde eura u oživljenje istoka, tvrke privučene poticajima i olakšicama žale se na manjak kvalificirane radne snage.

Istok je "izgubio oko 1,2 milijuna ljudi između 1991. i 2017.", kaže Nico Stawarz, demograf iz saveznog instituta za istraživanje stanovništva u Wiesbadenu.

Prvi val iseljavanja bio je odmah nakon ujedinjenja Njemačke kad se urušila komunistička industrija. 

Drugi se zbio početkom stoljeća kada je nezaposlenost na istoku dosegla 20 posto. 

Odlazili su mladi i dobro obrazovani i za sobom ostavljali starije stanovništvo. 

Znanstvenici kažu da jako teško nadoknaditi tako dramatičan odljev mozgova, ali dobra je vijest što je trend zaustavljen. 

Bolji uvjeti života

Godine 2017. prvi je put zabilježeno više dolazaka nego odlazaka na istoku Njemačke. "Vidimo pozitivan razvoj na istoku", kaže Stawarz. 

Ekonomija ubrzava, nezaposlenost pada, sveučilišta su sve bolja. 

Iako o tome nema šire statistike, nekoliko dokumenata ukazuje da se na istok vraćaju takozvani "Ossiji", što je u Njemačkoj bio pogrdan naziv za istočnjake. 

Većina ih je stara između 29 i 45 godina, proveli su oko desetljeća na zapadu, ondje osnovali obitelj i sada se vraćaju jer je kvaliteta života bolja, objasnio je Stawarz.

Privlačni faktori su unapređenje dječje skrbi, niske cijene stanova i zemljišta i blizina starijim članovima obitelji. 

Ne pod svaku cijenu

Lokalne vlade također se trude privući natrag sinove i kćeri svojih regija.

Saska je osnovala ured nazvan "Vratite se, Sasi", Mecklenburg-Zapadno Pomorje ima ured "mv4you" dok je Saska-Anhalt osnovala "Centar dobrodošlice" za olakšavanje povratka. 

Vladajući demokršćani u Tiringiji, pak, nude 5000 eura bonusa za povratnike. 

Pokrajine i nemaju izbora nego rasprostrti im crveni tepih, kaže Kerstin Mogdans, koordinatorica "Centra dobrodošlice" u Magdeburgu, koja je pomagala Hoffmannima.

"Ljudi se neće preseliti ovdje pod svaku cijenu", kazala je. "Zato je važno da tvrtke budu svjesne da moraju dati dobre, privlačne ponude". 

Zidovi u glavi

Godinu nakon povratka, Hoffmanni se već osjećaju kao kod kuće. Uskoro namjeravaju i kupiti jednu i preseliti se iz unajmljenog stana. 

Iako su na zapadu živjeli dugo godina i osjećali se domaće, iznenadilo ih je kada bi im netko u razgovoru zločesto dobacio: "Baš si pravi Ossi".

"Nije to naročito važno, ali ukazuje na to da je zid razdvajanja, koji je nekoć postojao, još uvijek u njihovim glavama", čak i među generacijama koje su rođene nakon pada Berlinskog zida. 

To potvrđuje i da su im nakon povrataka u Sasku-Anhalt ponovo su im prišivali etikete, ali ovaj put da su "Wessiji", zapadnjaci. 

"Ali uspjeli smo riješiti taj nesporazum", kaže Peggy smijući se.