Iako je dobila zeleno svjetlo na saslušanju za visoku dužnost u Europskoj komisiji, HDZ-ovska europarlamentarka Dubravka Šuica nije uspjela izbjeći pitanje o svojoj nabujaloj imovini. Postavio joj ga je, neuobičajeno vrckavo za Europski parlament, nezavisni zastupnik iz Njemačke Martin Sonneborn. Tko je taj koji se usudio zagrebati po Šuičinoj pozlati? Simpatizer GONG-a, produžena ruka SDP-a, trbuhozborac Zorana Milanovića ili pak Ivana Vilibora Sinčića?
Upravo potonje objašnjenje za vruće pitanje upućeno Šuici ponudio je HDZ-ov europarlamentarac Tomislav Sokol. On je još sinoć za N1 izrazio sumnju da je preuzetnog njemačkog kolegu zapravo brifirao predstavnik Živog zida u EU parlamentu Ivan Vilibor Sinčić, koji je sjedio do Sonneborna 'praktički cijelo vrijeme saslušanja i govorio mu nešto'.
'Pretpostavljam da se opet radi o situaciji da netko iz Hrvatske pokušava vlastite predstavnike, kandidate za visoke funkcije u europskim institucijama, denuncirati, napadati lažima, insinuacijama, manipulacijama... Jako mi je žao da se pokušavaju koristiti europskim institucijama da bi se u Hrvatskoj ušićarilo nekoliko nekakvih političkih poena i došlo u medije', kazao je Sokol.
vezane vijesti
Sudeći po Sonnebornovoj biografiji, on bi se radije deklarirao kao politički diletant i bezglavi smušenjak nego kao predstavnik europske institucije u službi tuđih političkih ambicija. A što je uopće zgriješio?
'Prije 20 godina bili ste učiteljica, imali stan od 60 kvadratnih metara, vozili ste Renault, a nakon što ste ušli u politiku vaša je imovina danas veća od pet milijuna eura. Imate vilu, dvije kuće, jahtu i nekoliko auta. Biste li podijeli s nama recept za to? Podijelite s nama patent kako se to postiže', kazao je Sonnenborn zastupnici HDZ-a na saslušanju u Bruxellesu.
Predsjednik Odbora za ustavna pitanja Antonio Tajani zaštitnički je ustao u Šuičinu obranu, kazavši da je Odbor za pravna pitanja već to riješio. Učinio je to unatoč tome što je Šuica, kao jedna od zastupnica iz redova Europske pučke stranke, ne tako davno od Tajanija tražila ispriku i povlačenje njegove izjave o 'talijanskoj Istri i talijanskoj Dalmaciji'.
Nakon uvjeravanja HDZ-ove zastupnice o tome da je njezina 'financijska kartica uvijek bila transparentna' i o kruhu sa sedam kora obitelji pomorskih kapetana, Sonnenborn je imao prigodno potpitanje: 'Jeste li imali Renault 4 ili Renault 9?' Odgovor nitko nije mogao predvidjeti: 'Bio je to brod', kazala je Šuica, očito opterećena otkrićem medija da je zaboravila prijaviti 12-metarsku jahtu Dubica.
Tko je Martin Sonneborn?
Martin Sonneborn suradnik je njemačkih medija Spiegel Online i ZDF te bivši glavni urednik satiričnog magazina Titanic. Suosnivač je i predsjednik Stranke rada, pravde, zaštite životinja, promocije elita i demokratske inicijative (Die PARTEI), a koja je na izborima za Europski parlament 2014. godine osvojila jedno zastupničko mjesto, kao prva stranka satiričnog predznaka kojoj je to pošlo za rukom.
Sonnebornov otac Engelbert bio je nezavisni predsjednički kandidat na izborima 2017. godine. U početku se nije činilo da Sonneborn junior ima političkog afiniteta. Obrazovao se za prodaju osiguranja, no potom je studirao komunikologiju, njemački jezik i političke znanosti u Münsteru, Beču i Berlinu. Magistrirao je na temi satiričnog magazina Titanic i utjecaju satire kao takve.
Odradio je praksu u satiričkom magazinu Eulenspiegel, pa se prebacio u Titanic i nakon pet godina postao glavni urednik. Nastavio je raditi za Titanic kao kolumnist, da bi se potom latio uređivanja satirične rubrike Spiegela Online i izvještavanja za satirični TV program ZDF-a. Ulaskom u Europski parlament morao se odreći medijskog angažmana.
Prije deset godina našao se na udaru kineskih medija koji su ga optužili da 'vrijeđa osjećaje kineskog naroda', a britanski mediji razvlačili su ga zbog prerušavanja u Baracka Obamu na stranačkom plakatu. Ove godine uznemirio je duhove u Irskoj, Luksemburgu, Češkoj, Bugarskoj i Rumunjskoj, kazavši za češki portal Aktualne.cz da te zemlje ne želi u Europskoj uniji.
Podizanje Berlinskog zida
Die PARTEI se nudi kao utočište biračima razočaranim u sve druge stranke, fokusirajući se, između ostalog, na ponovnu izgradnju Berlinskog zida i Željezne zavjese između Istočne i Zapadne Njemačke te reformu 'sustava zdravstvenog osiguranja'.
'Bolje da mi dobijemo te glasove nego nekakvi neonacisti', objasnio je Sonneborn. Uz samoproglašenu 'populističku kampanju', on je izgradio 'protuustavnu platformu', nastojeći potaknuti Savezni ured za zaštitu Ustava da pokrene mjere obavještajnog nadzora nad svojom strankom. Taj je pokušaj neslavno propao, a Ured je Die PARTEI nazvao 'frivolnom političkom strankom'.
Ciljevi protuustavne platforme bili su sljedeći: ukidanje federalizma, rat protiv Lihtenštajna te izmjena prvog članka njemačkog Ustava ('Ljudsko dostojanstvo je nepovredivo') na način da bi direktori pojedinih TV kuća bili uskraćeni za ljudsko dostojanstvo.
U ideološkom pozicioniranju Die PARTEI nema dvojbi: 'Ne može biti ičeg, ne smije biti ičeg i neće biti ičeg lijevo ili desno od ove stranke!' - njihov je moto. Ujedno, to je osvrt na slavnu rečenicu bavarskog lidera Franza Josefa Straußa, prema kojemu 'Ne smije biti demokratski legitimne stranke desno od CSU-a'.
No Die Party iza sebe ima i konkretna postignuća. Ta je stranka, primjerice, potaknula veoma važnu reformu financiranja političkih stranaka tako što je novčanicu od 100 eura, plus dvije razglednice, prodavala za 105 eura. Bila je to reakcija na taktiku AfD-a da svojim članovima prodaje zlatne poluge, s obzirom na to da se financiranje stranaka temeljilo i na njihovim prihodima. Tek je kampanja Die PARTEI-ja nazvana 'Kupujte novac!' sudskom odlukom zatvorila tu rupu u zakonu.
