Komentari čitatelja ispod članaka na internetskim portalima u međuvremenu su postali najveća noćna mora mnogih novinara i medija. Primjerice, u Njemačkoj koja njeguje iznimno pristojnu i nekonfliktnu javnu komunikaciju, komentari čitatelja su postali toliko uvredljivi i agresivni da je jedan od najposjećenijih njemačkih medija Spiegel Online odlučio prije nekoliko mjeseci članke koji se odnose na izbjegličku krizu zaključati za komentiranje. Neki su pak njemački novinari na svakodnevne salve uvreda odlučili odgovoriti na duhovit i inovativan način, pokretanjem projekta ‘Hate Poetry’ tj. ‘Poezija mržnje’, pa na javnim nastupima čitaju najluđe komentare čitatelja koji su im upućeni; publika se odlično zabavlja.

U Hrvatskoj se također već bavilo komentarima čitatelja na netu, pa je tome bila posvećena panel-diskusija ‘Protokoli internetskih mudraca’ na Festivalu alternative i ljevice u Šibeniku, a odavno u svjetskim medijima nisu neuobičajeni i članci o horor-iskustvima s komentarima čitatelja, pa tako i u uglednom književnom časopisu London Review of Books. Guardian je posvetio veliki specijal ‘mračnoj strani komentara čitatelja‘ u travnju ove godine. To je tema o kojoj je presudio i Europski sud za ljudska prava iz Strasbourga, zaključivši da je internetski portal Delfi odgovoran za anonimne i klevetničke komentare koji su se pojavili ispod vijesti, iako je sami napis bio potpuno korektan.

Drastično drugačije politike komentiranja

Na portalu Niemanlab, koji je pokrenula utjecajna zaklada Nieman s ciljem da ‘pomogne novinarstvu u razumijevanju vlastite budućnosti u internetskom dobu’, objavljena su iskustva sedam američkih portala koji su se u jednom trenutku odlučili za zabranu ili značajno ograničenje komentara čitatelja te njihovo usmjeravanja na društvene mreže. Riječ je o portalima Recode, Reuters, Popular Science, The Week, Mic, The Verge i USA Today, koji su krajem 2014. godine odlučili uvesti drastično drugačije politike komentiranja. Glavni urednik The Weeka Ben Frumin ističe kako se širenje govora mržnje u komentarima članaka kosi s njihovom novinarskom misijom ‘donošenja najboljih ideja našim čitateljima na najkoncizniji i najjasniji način’, dok je Reuters svoju odluku objasnio time da se ne vide kao news organizacija čiji je posao započinjanje rasprava. Svi ovi mediji su komentare čitatelja usmjerili na društvene mreže, prvenstveno Facebook, a time su i razni neprimjereni ispadi čitatelja postali problem Facebooka.

Milica Vučković s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu komentirala je za tportal razloge i odluke medijskih kuća da ukinu otvoreno komentiranje članaka.

‘Odluka tih medija me nije iznenadila, smatram da je ona očekivana i da će se to događati sve više, odnosno da će sve više medija slijediti taj primjer. Neki su to već učinili, a neki još uvijek pokušavaju pronaći model po kojem bi komentari čitatelja mogli opstati, ali uz velike napore moderatora i stroga pravila sudjelovanja. Više je razloga zbog kojih komentari čitatelja na news portalima postaju prošlost, ali bih ja izdvojila dva osnovna na koja se većinom pozivaju i mediji o kojima se ovdje govori. U prvom redu je to pojava 'novih' platformi, odnosno društvenih mreža poput Facebooka, Twittera, Instagrama i samim time promjena navika čitatelja. Naime, brojna istraživanja ukazuju na to da se sve više ljudi informira upravo preko društvenih mreža. Tako je istraživanje Pew Research Centra iz ove godine pokazala da preko 60 posto Amerikanaca koristi upravo društvene mreže za informiranje. Samim time je logično da i news portali sada nude druge platforme svojim čitateljima za rasprave, komentiranje i druge oblike uključenja. Upravo to navedeni mediji i čine. Dakle možemo reći da oni nisu ukinuli komentare čitatelja, nego da su ih samo preselili na društvene mreže.’, komentirala je ovu tematiku za tportal Milica Vučković sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti

Vuković ističe i ‘drugi razlog ukidanja komentara čitatelja’, a to su ‘necivilizirani komentari’: ‘Upravo je na početku internet od mnogih tzv. cyber pesimista bio percipiran kao ‘Divlji zapad’, kao mjesto na kojem svatko može, pod krinkom anonimnosti, govoriti i pisati ono što bi u stvarnom svijetu bilo nezamislivo izreći. Danas se to dosta promijenilo, čemu su pridonijele i brojne regulacije, prilagodbe i činjenica da je trebalo vremena da se svi zajedno prilagodimo novim tehnologijama, da stvorimo etičke kodekse ponašanja itd.

Unatoč brojnim naporima samih redakcija i drugih medijskih aktera da regulacijama i pravilima, rasprave učine civiliziranima i konstruktivnima, uvijek će biti onih koji hejtaju i koriste online platforme za vrijeđanje i govor mržnje. Britanski The Guardian je tako proveo istraživanje na komentarima svojih čitatelja koje je pokazalo da su najviše negativnih komentara generirali upravo tekstovi koje su napisale žene ili pripadnici nebjelačke rase.

Sudjelovanje čitatelja je svakako pozitivno, ali..

Također, isto istraživanje je pokazalo kako se tu gotovo nikad ne radi o velikom broju ljudi, nego često o pojedincima koji generiraju veliki broj neciviliziranih komentara. Upravo to ukazuje na činjenicu da su regulacije i pravila prijeko potrebni. Po mom mišljenju je 'seljenje na društvene mreže dobar potez, jer je na društvenim mrežama ipak mnogo teže biti anoniman, a samim time se onda smanjuje necivilizirani govor.’

Koje su dobre, a koje loše strane mogućnosti da čitatelji komentiraju članke na news portalima, pitali smo Milicu Vučković.

‘Interaktivnost i dvosmjerna komunikacija su glavne odlike interneta kao takvog, odnosno ono što internet razlikuje od svih drugih platformi. Na internetu je svaki građanin jednako važan, jer se glas svakog građanina može jednako čuti. Sudjelovanje čitatelja je svakako pozitivno i doprinosi boljoj raspravi, transparentnosti, često otkriva nove detalje neke priče ili usmjerava priču u nekom smjeru.

To je sve pozitivno i medijski djelatnici su toga jako dobro svjesni i zbog toga zapravo stvaraju zajednice na platformama gdje je najviše njihovih čitatelja, odnosno, prilagođavaju se upravo svojoj publici i njihovim navikama. Negativni aspekti su ovi koje smo već naveli, u prvom redu vrijeđanja, govor mržnje, lažne informacije, klevetanje itd. Ono što ovdje isto tako moramo imati na pameti, je činjenica da je toga uvijek bilo, ali da su sada sve te stvari postale vidljive’, objašnjava stručnjakinja s FPZ-a.

Pomaci se vide, ali dug je put do najbolje regulacije

Vuković kaže da ne čita komentare ispod članaka na hrvatskom webu. ‘Ali po onom što sam pratila do sada, mislim da se ipak veliki pomak dogodio i da većina redakcija koje drže do sebe, sada regulira komentiranje, odnosno da uklanjaju uvredljive sadržaje. Kako sam i rekla na početku, dug je još put pred nama u pronalaženju najboljih mogućih pravila i regulacija koje će funkcionirati, ali pomaci se svakako vide’, optimistična je Milica Vučković.

S druge strane, nastavlja se i trend ukidanja mogućnosti komentiranja ispod članaka. Najnoviji utjecajni medij koji je donio tu odluku je američki National Public Radio (NPR). Od 2008. godine se na portalu NPR-a moglo ostavljati komentare, ali od 23. kolovoza više neće biti te opcije. ‘Konstantno se pitamo kako možemo ostvariti najbolji dijalog s korisnicima i produbiti naš odnos.To je pitanje kojim ćemo se i ubuduće baviti jer se komunikacija online stalno mijenja.’, poručili su iz NPR-a. Očito, komentare čitatelja više ne smatraju dobrim načinom dijaloga s korisnicima i među korisnicima.