Online grooming oblik je seksualnog nasilja nad djecom i mladima na internetu, prilikom kojeg odrasla osoba zavodi maloljetnu osobu s ciljem da je iskoristi za svoje seksualne potrebe.

'Zlostavljač zavodi na način da se ili lažno predstavlja govoreći da je neka druga osoba i potpuno iskrivljava stvarnost - tko je, koliko je star, kojeg je spola, čime se bavi i otkuda je - ili nalazi zajednički jezik s maloljetnom osobom, povjerava joj se, navodeći na odnos povjerenja ne bi li se mlada osoba opustila i dala intimne detalje o sebi, a često doživljava odnos sasvim dobrovoljnim', objašnjava psihologinja Hana Hrpka, predsjednica Hrabrog telefona.

Kako kaže Hrpka, incidenciju i prevalenciju online groominga gotovo je nemoguće utvrditi jer ga mladi često prikrivaju, no u nekim istraživanjima u svijetu nalazimo incidenciju od šest do osam posto, pri čemu su nešto češće žrtve ženskog spola te je u 70 posto slučajeva riječ o adolescentima.

Britanski mediji ovaj tjedan pišu da su od 2017., otkako se zaziva stroži zakon o sigurnosti djece na internetu, zabilježeni deseci tisuća slučajeva groominga na internetu. Zbog tih poraznih brojki pokretači kampanje pozivaju tehnološke tvrtke da hitno podrže novi prijedlog zakona prema kojem bi one trebale imati pristup privatnim porukama na njihovim platformama ako postoji zabrinutost za sigurnost djece.

A što kažu tehnološke kompanije?

Tehnološke tvrtke opiru se promjeni zakona jer, kako tvrde, njihove usluge bi na taj način postale manje sigurne za sve jer je njihovo šifriranje svojevrsna garancija privatnosti. Neke platforme već prijete da će u slučaju prihvaćanja tog zakona napustiti britansko tržište.

Prema podacima britanske policije, prošle godine zabilježen je rekordan broj prekršaja povezanih s komunikacijom s djetetom na internetu koja ima seksualni predznak. Novo istraživanje pokazuje da se u posljednjih šest godina 5500 prekršaja dogodilo samo nad djecom u osnovnoškolskoj dobi, a velik broj njih dogodio se na Snapchatu i društvenim mrežama u vlasništvu Mete.

Iz Snapchata pak poručuju da su prošle godine nadogradili tehnologiju kojom detektiraju seksualno iskorištavanje mladih na svojoj platformi te da su uveli dodatnu zaštitu za mlađe od 18 godina kako bi im bilo još teže kontaktirati s osobama koje ne poznaju. Iz Mete pak tvrde da, između ostalog, osobama starijima od 19 godina ograničavaju slanje poruka tinejdžerima koji ih ne prate te da imaju alate za nadzor koji roditeljima omogućuju veću uključenost u način na koji njihova djeca koriste Instagram.

Ipak, predatori pronalaze način da dopru do žrtava. Kako kaže Hrpka, najčešće se nalaze na onim platformama, društvenim mrežama i forumima koje koriste mladi te upotrebljavaju zajedničke interese za određenu temu – primjerice ljubav prema nekoj videoigri, kozmetici, glazbi kao temu za razgovor i stvaranje odnosa. Predatori su pritom najčešće osobe sa skrivenim namjerama, odnosno ciljevima.

'Kao što smo rekli, žrtve su najčešće adolescenti, točnije nešto češće adolescentice, i to upravo stoga što su mladi u toj dobi željni bliskih odnosa, željni da ih netko razumije, da razumije kako im je, s čime se nose i da s njima dijeli njihove interese', kaže ova psihologinja. Pored toga su, kaže, mladi u toj dobi prirodno više zainteresirani za istraživanje vlastite spolnosti te su im bliska online mjesta s tim temama. A upravo tamo predatori često pronalaze svoje žrtve.

Uloga roditelja

Kako opasnost vreba u svakom kutku interneta, važnu ulogu u povećanju sigurnosti djece u virtualnom prostoru imaju upravo roditelji. 'Već od prvih dana, a posebno od samostalnog korištenja društvenih mreža i interneta, treba educirati i informirati djecu o potencijalnim opasnostima, nasilju koje mogu doživjeti i na koji način se sadržaji što ih stavljaju ili daju nekome online mogu upotrijebiti', kaže Hrpka.

Pritom je, dodaje, bitno da dijete zna podesiti sigurnosne postavke na svojim profilima te zaštititi one najosnovnije informacije poput imena i škole u koju ide, sve do fotografija i videa koje dijeli.

'Korisno je da roditelji s djetetom otvore profil te onda podese postavke tako da on bude maksimalno siguran. Potom je dobro da ga koriste nekoliko dana s djetetom i vide na kakve sadržaje nailazi, zna li se nositi s njima i kako reagira na njih. Posebice je u adolescenciji važan odnos povjerenja između roditelja i mlade osobe – odnos u kojem dijete u roditelju vidi osobu kojoj se može povjeriti i zatražiti pomoć bez osude, kazne ili kritike', kaže Hrpka.

No on se, kako ističe, mora graditi od malih nogu. Roditeljeva uloga je važna jer on ima svojevrsnu zrelost i životno iskustvo koje mlada osoba nema pa može predvidjeti neke gore scenarije, no s druge strane mlada osoba je često puno spretnija i stručnija za tehnička pitanja.