Ulaskom u novu godinu Tajland je pogodio Pabuk, neviđeno jaka tropska oluja, prva takva u zadnjih 65 godina u vrijeme sušnog razdoblja i usred turističke sezone.

Od prošlog četvrtka, kada su demokrati na čelu s Nancy Pelosi i službeno ušli u zgradu američkog Kongresa, Donalda Trumpa također čeka neki mali politički Pabuk, a ni turistima pristiglim u Washington nije lako.

'Prešla sam 2500 kilometara zbog posjeta muzejima, a dočekala su me zatvorena vrata', tužila se razočarana posjetiteljica zbog odluke Smithsonian instituta da uslijed privremene blokade rada savezne vlade od 2. siječnja zatvori 19 muzeja, istraživačke centre i Nacionalni zoološki vrt. Ni u nacionalnom parku Yosemite u planinama Sierra Nevade nije bolje jer je pun smeća i na ulazu nema tko naplaćivati ulaznice.

Razlog blokade je Trumpov ultimatum Kongresu da u proračunu odobri 5,7 milijardi dolara za početne troškove izgradnje zida na američko-meksičkoj granici ili će se do daljnjega stopirati dotok financija vladinim institucijama, od ministarstava unutarnjih poslova, pravosuđa i poljoprivrede do kulturnih ustanova. Do sada peta najduža blokada u američkoj povijesti (od 22. prosinca) za više od 800.000 zaposlenika u javnom sektoru znači da ne znaju kada će dobiti plaće. Ni sastanak Bijele kuće s viđenijim članovima Kongresa prošle srijede nije donio kompromis.

Trump uporno ostaje pri izbornom obećanju da sagradi zid na američko-meksičkoj granici kao jedini lijek za 'otvorenu ranu', kroz koju ulaze droga, kriminal i nepozvani migranti, a demokrati uporno tvrde da je to bacanje novca jer se granica može učinkovito nadzirati na mnogo jeftiniji način. Oni također čekaju Trumpa na nekoliko bojišta, od kongresne istrage o ruskom petljanju u predsjedničke izbore do pitanja imigranata i zdravstvene skrbi, a i dalje se izdaleka mrmlja o postupku opoziva.

Kad smo već kod zidova, zamislite jedan takav nazvan ‘zid jednakosti’ i dugačak 620 kilometara (kao cesta Zagreb - Dubrovnik). Prvog siječnja formirali su ga deseci tisuća žena indijske države Kerale prosvjedujući protiv višestoljetne zabrane ulaska u hinduistički hram Sabarimalu. U većini hinduističkih hramova pristup ženama je ipak dopušten, ali u Sabarimali to strogo brane ženskom rodu u fertilnoj dobi od 10 do 50 godina jer bi mogle dovesti u kušnju glavno božanstvo Ayyappi koje je u celibatu.

Doduše, prošlog rujna indijski vrhovni sud je zabranu ulaska žena u svetište proglasio neustavnom, no vjerski fanatici su okupirali ulaz te su tek nakon formiranja zida i uz pratnju policije u njega ušle dvije žene, poslije čega je ‘oskvrnuti’ hram odmah zatvoren i prepušten svećenicima da ga drevnim obredima očiste od ženskog zagađenja. Ulazak prve dvije vjernice u Sabarimalu lokalne su vlasti ponosno nazvale ‘povijesnim događajem’, dok su ga neki iz konzervativne vladajuće BJP stranke proglasili ‘komunističkom konspiracijom’, a premijer Narendra Modi izjavio kako je zabrana stvar vjerskog uvjerenja, a ne pitanje ravnopravnosti spolova.

Kad je riječ o rodnoj ravnopravnosti, Njemačka je od prvog siječnja prva zemlja Europske unije koja u rodnom listu nudi opciju ‘trećeg spola’. Umjesto dosadašnjeg obveznog biranja između ‘muškog’ i ‘ženskog’, interseksualne osobe mogu se registrirati pod opcijom ‘različito’ ili ‘ostalo’. Prema podacima UN-a, u svijetu se rađa od 0,5 do 1,7 posto ljudi s osobinama oba spola, zbog čega su izložene nasilju, uključujući medicinske zahvate i diskriminaciju.

Ali što je s prirodno rođenim muškarcima koji žele biti žene i prirodno rođenim ženama koje se osjećaju muškarcima?

‘Nije pošteno imati penis i sudjelovati u sportskim natjecanjima kao žena. Neki standardi moraju postojati’, napisala je na Twitteru teniska legenda Martina Navratilova i izazvala potres među transrodnim osobama, toliko jak da im se morala ispričati i izbrisati primjedbu s društvene mreže. Šok je utoliko veći što je 62-godišnja Navratilova otvorena lezbijka i zagovornica LGBT prava. Pobjednicu Wimbledona u devet navrata najžešće je napao kanadski biciklist-biciklistkinja Rachel McKinnon, prošlogodišnja svjetska šampionka utrke za žene od 35 do 44 godine, poručivši da mora biti ‘odgovorna za transfobične komentare’.

Od prvog siječnja Izrael i SAD nisu više članovi UNESCO-a. Napuštanje UN-ove organizacije za obrazovanje, znanost i kulturu neimenovani službenik izraelskog ministarstva vanjskih poslova obrazložio je ‘sustavnom diskriminacijom Izraela’ i ‘mijenjanjem povijesti od strane mrzitelja židovskog naroda i države Izrael’. Na listi UNESCO-ve svjetske kulturne baštine inače se nalazi devet izraelskih lokaliteta.

Na inauguraciji za novog predsjednika Brazila prvog siječnja krajnje desni Jair Bolsonaro najavio je ‘oslobođenje zemlje od socijalizma’ i prvih se sati vlasti odmah obrušio na manjine - domoroce, potomke robova i pripadnike LGBT zajednice – izdavši izvršne naredbe o ukidanju njihovih dosadašnjih prava.

Ne zna se kako će završiti izborna sapunica u Demokratskoj Republici Kongo jer je prošlog utorka, drugog dana predsjedničkih izbora, ukinut internet, kao i SMS poruke, i strogo se kontroliraju drugi mediji zbog sveopćeg izbornog kaosa u kojem opozicija optužuje vladu za namještaljku, upirući prstom u predsjednika Josepha Kabilu. Potonji je nakon dva završena mandata dvije godine odgađao izbore, a sada navodno namješta pobjedu ministru unutarnjih poslova Emmanuelu Ramazaniju Shadaryju, kojeg oporba smatra njegovom marionetom.

Nije za utjehu, ali ne bježe samo naši iz Hrvatske trbuhom za kruhom, nego i Turci. Došavši na vlast prije 17 godina, Recep Erdogan obećao je obnovu slavnog Otomanskog Carstva, ali kola su skrenula drugim putem, gospodarstvo se urušava, lira pada, a u pečalbu je 2018. otišlo 250.000 mladih Turaka.

Tako je to na Zemlji, no što krije tamna strana Mjeseca? O tome nam mogu nešto reći Kinezi, čiji se lunarni istraživač Chang'e-4 prošlog utorka prvi u povijesti uspješno spustio na Mjesečevu stranu koju Zemljani ne mogu vidjeti. Uspije li misija, znanstvenici će doći do dragocjenih podataka o geološkim i elektromagnetskim uvjetima mračne strane našeg susjeda.

P.S. Koje osoblje je najtraženije u švedskim rodilištima? Prevoditelji. Prošle godine 28 posto rodilja nije bilo rođeno u Švedskoj, većina ih natuca ili ne zna švedski, pa su prevoditelji u rađaonicama jednako važni kao babice i liječnici jer se pokazalo kako se zahvaljujući njihovoj pomoći pri porodu znatno smanjuje rizik od komplikacija i intervencija.