Pitanje ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora s Europskom unijom bilo je jedna od tema višesatnog sastanka slovenskog predsjednika Boruta Pahora s predsjednicima političkih stranaka u četvrtak poslije podne, a Pahor je nakon sastanka rekao da je o tome postignuta suglasnost
'Izvanredno značajan rezultat današnjeg sastanka jest da će sve stranke podržati ratifikaciju kad dođe do dogovora o Ljubljanskoj banci', rekao je Pahor nakon sastanka. To znači da bi slovenski parlament potrebnom dvotrećinskom većinom ratificirao hrvatski pristupni ugovor bez obzira na političku krizu koja prijeti padom vlade, ali prije toga treba postići dogovor o Ljubljanskoj banci, o čemu još pregovaraju ministri vanjskih poslova.
Čini se da je najveći zagovornik teze da Slovenija što prije treba ratificirati hrvatski pristupni ugovor predsjednik slovenskih Socijalnih demokrata (SD) Igor Lukšič. On je prije početka početka sastanka Pahora s političkim prvacima rekao da mu se čini kako je tema ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora stavljena kao jedna od tema sastanka samo zato da se u vrijeme prijeteće krize demonstrira da se traži rješenja.
Lukšič tvrdi da je ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora s EU prva stvar koju parlament unatoč krizi mora napraviti i da mu se čini da su sve stranke svjesne od kakve je to važnosti.
Što se tiče razrješenja slovenske političke krize, za koju nije jasno hoće li se završiti prijevremenim izborima, situacija nije jasnija niti nakon Pahoprova sastanka s političkim čelnicima, među kojima je bio i predsjednik vlade Janez Janša.
Janša je prije sastanka rekao da je njegova stranka još prije tri mjeseca predlagala način za izlazak iz političkih blokada poput ove, da taj prijedlog uključuje i ustavne promjene i mogućnost prijevremenih izbora, te da će to ponoviti i Pahoru.
Riječ je o prijedlogu prema kojemu bi novoizabrani parlament predsjednika vlade i novu vladu potvrđivao u jednoj fazi, što po Janšinoj ocjeni znači da bi vladu nakon izbora bilo moguće dobiti u roku nekoliko tjedana i izbjeći 'prazni hod'.
Prema sadašnjem ustavnom rješenju, parlament nakon izbora najprije glasuje o mandataru za sastav nove vlade koji u slučaju da bude izabran bira stranke s kojima će koalirati i kandidate za ministre koje opet mora potvrditi parlament, što vrijeme za sastavljanje vlade produljuje obično na dva do tri mjeseca nakon izbora.
Na prijedlog predsjednika Boruta Pahora, predsjednici parlamentarnih stranaka usvojili su i zajedničku izjavu prema kojoj će se ubuduće uzdržavati od zaoštrene političke retorike i tako jačati međusobno pođštovanje i političku kulturu.
