"Oni koji su počinili zločin moraju biti kažnjeni i uvjeren sam da će Hrvatska na tom pravcu biti uporna", kazao je Josipović. Dodao je da je ohrabren što je prilikom posjeta mjestima u okolici Pakraca gdje su u Domovinskom ratu stradali hrvatski branitelji, ali i srpski i civili, naišao na ljude koji "prihvaćaju Hrvatsku kao zemlju u kojoj je moguće zajednički živjeti".

Na novinarsko pitanje što misli o uvođenju dvojezičnosti u Vukovaru predsjednik je ponovio da u prvom redu treba poštivati zakone.

"Ako ima uvjeta i ako je to predviđeno statutom lokalne samouprave to treba učiniti. Hrvatska je pravna i pravedna država i zakon treba poštivati", zaključio je predsjednik Republike. Ponovio je i da je dobar odnos sa svim susjedima, pa tako i Srbijom čiji je veleposlanik Stanimir Vukićević danas također bio u Pakracu, strateški interes hrvatske politike.

Govoreći o odnosima sa Srbijom, Josipović je kazao da dvije države "još puno toga moraju učiniti". "Državni susreti koji su kruna neke politike dolaze kada se neke stvari dogovore i uvjeren sam da će doći taj trenutak", kazao je predsjednik komentirajući na novinarsko pitanje izjave srbijanskog premijera Ivice Dačića kako treba otopiti led između Zagreba i Beograda.

Na tribini o položaju srpske manjine, gdje su predsjedniku i predstavnicima hrvatske vlade u njegovoj pratnji postavljena brojna pitanja o razvoju i budućnosti multinacionalnih područja, Josipović je kazao da je rat ostavio bolne i duboke tragove koje čim prije treba zaliječiti.

"Izgubljene živote nitko ne može vratiti, ali ono što možemo učiniti je pomirba. Koliko god to bilo teško ona je moguća", poručio je Josipović. Kazao je da je za pomirenje, osim povratka raseljenih u svoje domove, ključno i otkrivanje sudbine nestalih, kažnjavanje zločina, ali i otvaranje mogućnosti za život, rad, privređivanje i školovanje djece.

"Jak sastav iz vlade koji je ovdje sa mnom pokazuje dobru volju, ali i da ideje pomirbe i pravednosti dijeli velik broj ljudi", ustvrdio je Josipović, dodajući da je prije svega potrebno bez iznimki provoditi Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.

Kazao je i da je tijekom posjeta Pakracu, gdje osim srpske žive i predstavnici češke te talijanske manjine, čuo o nekim aspektima tog zakona koji se ne provode, poput neproporcionalnog zapošljavanja manjina u upravi i pravosuđu.

"Djeca svih vas moraju se družiti, zajedno igrati nogomet, ići u kino i na sveučilišta, no to ne znači da svatko neće čuvati svoju vjeru, jezik, pismo", rekao je Josipović.

Ministar hrvatskih branitelja Predrag Matić Fred kazao je da na normaliziranje međunacionalnih odnosa najviše utječe potraga za nestalima, što je ujedno najbolnije ratno pitanje. Kazao je da Hrvatska traga za 1711 svojih državljana koje više ne dijeli po nacionalnoj osnovi. Podsjetio je da je zbog potrage za nestalima organiziran niz tribina, a i s današnje je pozvao sve koji imaju bilo kakvih saznanja o mjestima stradanja da ih otkriju.

Traganje za nestalima, dodao je, podržali su i predstavnici Katoličke i Srpke pravoslavne crkve jer svakim smanjivanjem broja nestalih dolazi do "spuštanja tenzija"." Ako taj broj dovedemo na nulu pitanje suživota bit će puno lakše u svim krajevima gdje je bilo sukoba", zaključio je Matić.

Predstavnici grada Pakraca koji je, uz Vukovar i obližnji Lipik, pretrpio najteža ratna stradanja podsjetili su na težak položaj tog kraja koji je u posljednjih 20 godina i gospodarski devastiran. Uz štete na javnim objektima i infrastrukturi Pakrac je izgubio 1.400 radnih mjesta u drvnoj i 700 radnih mjesta u tekstilnoj industriji, kazao je gradonačelnik Davor Huška. Dodao je da se u taj grad trebaju vratiti svi koji "nisu okrvavili ruke" kako bi se uz pomoć vlade i EU fondova riješili nagomilani problemi.

Zamjenik župana Požeško-slavonske županije Miroslav Grozdanić kazao je da je broj Srba na tom području osjetno manji nego prije rata te da su i mnogi koji su se željeli vratiti morali otići zbog egzistencijalnih problema. Mnoga srpska sela, dodao je, unatoč obnovljenim kućama nisu elektrificirana ili imaju problema s prometnom povezanošču i vodoopskrbom, zbog čega je nužna pomoć vlade.

O projektima koji bi sljedećih godina trebali pomoći razvoju ovog kraja na tribini su govorili i predstavnici ministarstava poljoprivrede, rada i mirovinskog sustava, kulture te uprave za koordinaciju europskih projekata. Uz dužnosnike Srpskog demokratkog foruma i Srpske pravoslavne crkve skupu su nazočili i predstavnici češke, talijanske i mađarske nacionalne manjine.