Rezultati su pokazali da je gotovo 80 posto onih koji su glasali na nedjeljnom nacionalnom referendumu podržalo podizanje poreza na poslovanje u zemlji na minimalnu svjetsku stopu od 15 posto, sa trenutnog prosječnog minimuma od 11 posto, što je neuobičajeno snažna podrška.

"Ovim se osigurava da Švicarska neće izgubiti porezne prihode prema stranim zemljama", rekla je ministrica financija Karin Keller-Sutter. "To će također stvoriti pravnu sigurnost i stabilan okvir."

Zakon o klimi također je prihvaćen i dobio je podršku 59 posto birača.

Švicarska se 2021. pridružila gotovo 140 zemalja koje su potpisale sporazum Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) o određivanju minimalne porezne stope za velike tvrtke. Svrha tog poreza je sprječavanje selidbe profita u zemlje s nižim stopama.

Čak i nakon povisivanja, Švicarska će i dalje imati jednu od najniži stopa poreza za korporacije na svijetu, a prijedlog na referendumu, koji bi godišnje u proračun trebao donijeti 2,8 milijardi dolara, podržale su poslovne skupine, većina političkih stranaka i javnost.

Zakon o klimi, stavljen na glasanje u izmijenjenom obliku nakon što je 2021. odbijen kao preskup, potaknuo je veću raspravu.

Njegovi zagovornici smatraju kako je on minimum što bogate države trebaju učiniti kako bi pokazale svoju predanost borbi protiv klimatskih promjena, dok protivnici poput desne Narodne stranke tvrde da će ugroziti energetsku sigurnost. Švicarska još uvijek uvozi oko tri četvrtine svoje ukupne energije.

U Švicarskoj se nalaze uredi i sjedišta oko 2000 stranih kompanija, uključujući Google, kao i 200 švicarskih multinacionalnih kompanija, poput Nestlea. Iako bi svi bili pogođeni, poslovne skupine pozdravile su veću sigurnost koju bi novi porez donio, čak i ako bi Švicarska izgubila nešto od svoje privlačnosti niskih poreza.