Sindikati su u srijedu, u povodu Svjetskog dana socijalne pravde, ustvrdili da u Hrvatskoj nema jednakih mogućnosti za ostvarenje dostojanstvenog života tijekom radnoga vijeka i u starosti, pa su zatražili povrat zakonskog rješenja o odlasku u mirovinu sa 65 godina
Podizanje dobi za odlazak u mirovinu iznad 65 godina u Hrvatskoj je nerealno i diskriminirajuće. Očekivani životni radni vijek u nas je još uvijek za tri godine kraći od prosjeka EU-a, a očekivano trajanje života u zdravlju nakon 65. godine života čak je upola kraće od prosjeka EU-a, upozoravaju iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).
U hrvatskom društvu ne vlada socijalna pravda, radnička prava se ne cijene, a u praksi često ne poštuju. Borba protiv siromaštva, suzbijanje diskriminacije i jednakost svih građana pred zakonom ciljevi su u koje se svaka vlast zaklinje, ali na njihovoj provedbi ne radi.
vezane vijesti
Stoga SSSH zahtijeva od Vlade dosljednost u provedbi vlastitog Programa rada za mandat 2016. do 2020., u kojem su društvena pravednost i solidarnost navedeni kao jedan od četiri temeljna cilja, ali je taj program zaboravljen odmah nakon što je usvojen.
Iz Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) podsjećaju da je Svjetski dan socijalne pravde utemeljen odlukom Opće skupštine Ujedinjenih naroda 2007. godine, kojom je naglašeno da je socijalna pravda moguća samo u društvima u kojima se poštuju ljudska prava i temeljne slobode.
Hrvatska po kvaliteti života pri dnu EU-a
No, stvarnost se u svijetu sve više udaljava od tih ciljeva i zadaća, ocjenjuje NHS, jer gotovo pola svjetske populacije živi u ekstremnom siromaštvu s manje od 5,5 dolara dnevno.
Hrvatska je u usporedbi s drugim državama EU-a po kvaliteti života pri samom dnu. Europske cijene, a osjetno niže plaće i mirovine svrstavaju hrvatske građane na najdonji dio ljestvice kupovne moći u EU-u, upozorava NHS.
Po podacima iz 2017. godine, stopa rizika od siromaštva iznosi 20 posto, osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti je 26,4 posto, u teškoj materijalnoj oskudici živi 10,3 posto osoba, a u kućanstvima koja teško i vrlo teško spajaju kraj s krajem čak 43,9 posto osoba. S druge strane svega 0,5 posto ljudi lako spaja kraj s krajem.
Iznos medijalne plaće kreće se oko 5100 kuna, što znači da je čak polovina plaća manja od toga iznosa. Zadnje izmjene u sustavu poreza na dohodak išle su na ruku onima s najvećim plaćama, naglašava NHS.
Hrvatska nije dobra za život većine, smatraju u NHS-u, pa je godišnje napušta gotovo dva posto stanovništva. Odlaze u bolji život, u druge zemlje, mladi i pretežito visokoobrazovani, ali odlaze i oni sa strukovnim i nižim obrazovanjem, kao i stariji.
Očito je za sve više hrvatskih građana život negdje drugdje, čime Hrvatska ostaje bez razvojnog potencijala i budućnosti, poručuje NHS.
