Prema prijedlogu mirovinske reforme, koji će uskoro biti pušten u javnu raspravu, produljenje radnog vijeka zahvatit će sve rođene 1964. i kasnije, koji će za punu starosnu mirovinu morati raditi do navršene 67. godine. Paralelno s produljenjem radnog vijeka ubrzat će se i izjednačavanje uvjeta za žene i muškarce.

Tako će promjene najoštrije pogoditi žene koje sada odlaze u punu starosnu mirovinu sa 62 godine, a već za 13 godina (2031.) će morati raditi do 67. godine života.

Druga važna promjena odnosi se na isplatu dodatka na mirovine za buduće umirovljenike. Pravo dodatka od 27 posto dobit će i novi umirovljenici po istim pravilima kao do sada. To znači da će članovi drugog mirovinskog stupa moći ostvariti dodatak na starosnu mirovinu od 27 posto ako ušteđevinu iz drugog stupa prenesu u prvi stup.

Ako izračun pokaže da im je povoljnije ostati u drugom mirovinskom stupu primat će kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa, ali bez dodatka od 27 posto. Prema procjenama, oko 97 posto osiguranika vratit će se u prvi stup jer će im dodatak osigurati veću mirovinu. Ostanak u drugom stupu isplatit će se samo onima s izrazito visokim plaćama.

'Ono što želimo napraviti je da osobama damo izbor da se nakon umirovljenja vrate u prvi stup i ostvare dodatak od 27 posto', pojasnio je ministar Pavić. Kako je dodao, 'time se cilja cjelovito riješiti dodatak od 27 posto, ali za one koji u sljedećih deset, 15, 20 godina nisu dovoljno kapitalizirali štednju u drugom mirovinskom da ostvare veće mirovine'.

Što se tiče prijevremenog umirovljenja, umjesto važećih umanjenja koji ovise o godinama staža planira se uvođenje jedinstvenog polaznog faktora neovisno o godinama navršenog mirovinskog staža. To znači da će se svima koji odluče ići u prijevremenu mirovinu s minimalno 35 godina staža, oduzimati isto, 0,34 posto po mjesecu odnosno 4,08 posto po godini ranijeg umirovljenja.

Mijenjat će se i propisi koji reguliraju tzv. beneficirani staž. Trenutno se beneficije priznaju za 95 radnih mjesta (11 zanimanja), a koristi ih 25.000 osiguranika. Ubuduće će se broj radnih mjesta smanjiti na 52 (zbog brisanja nepostojećih radnih mjesta), a povećat će se broj zanimanja jer će beneficirani staž dobiti kabinski djelatnici u zrakoplovima.

Zakonskim izmjenama predviđa se i proširenje mogućnosti rada umirovljenika bez smanjivanja mirovine. Tako će ubuduće prijevremeni i starosni umirovljenici te umirovljene vojne osobe i policijski službenici moći raditi pola radnog vremena i zadržati punu mirovinu.

'Osigurat ćemo za postojeće, a i za buduće umirovljenike da mogu raditi, ne samo oni koji su do sada bili s punim stažem, dakle s 40 godina, a takvih je samo 20 posto, već oni koji idu u prijevremenu mirovinu, moći će raditi četiri sata i primati punu mirovinu', pojasnio je Pavić.

Vlada procjenjuje da će se predloženim izmjenama u mirovinskom sustavu do 2040. osigurati proračunske uštede od 100 milijardi kuna. Oko 14 milijardi kuna očekuje se od primjene mjera produljenja radnog vijeka i zaoštravanja uvjeta za prijevremeno umirovljenje, a 87 milijardi kuna od povratnika iz drugog u prvi mirovinski stup.

Premijer Andrej Plenković na današnjoj sjednici Vlade najavio je da će javna rasprava o mirovinskoj reformi krenuti uskoro, a da su za 6. rujna predvidjeli paket zakona.

'Želimo oko toga sa socijalnih partnerima postići konsenzus, riječ je o strukturnoj reformi koju Vlada u 2018. namjerava provesti', naglasio je.

Prema riječima ministra Pavića, predstojeća mirovinska reforma trebala bi osigurati dugoročnu stabilnost sustava i u konačnici povećati primanja umirovljenika.