Trumpovo sveopće neznanje i nebriga'Tko god da je pobijedio, Hrvatska će i dalje biti pod nadzorom
američkog veleposlanstva u Buzinu, odakle se upravlja političkim sustavom Hrvatske. Već jutro nakon pobjede vidimo pomirljive Trumpove tonove i stavove kako je on za stabilnost i mir u svijetu. Takvo što je očekivano, kao što je i očekivano to da se američka politika u regiji neće odveć mijenjati. Štoviše, ostat će ista', mišljenja je Milardović, ističući kako je Trumpova pobjeda izazvala šok u svijetu i pad povjerenja u politički establišment, a pokazala je i pad dinastičkog pristupa kada je u pitanju Bijela kuća, kakav su dosad imale obitelji
Kennedy,
Bush i
Clinton, kao i balkanizaciju predsjedničke kampanje, u kojoj je sve moguće i dopušteno, o čemu tportalov sugovornik piše na svojem
blogu.
Slično je u razgovoru za tportal reagirao politički analitičar
Žarko Puhovski šaleći se kako je Piranski zaljev nakon Trumpove pobjede 'riješena stvar u korist Ljubljane jer Trump mora znati što mu se događa u kući'.
'Šalu na stranu, no Trump ne samo da ne zna ništa o politici u regiji, već on nema blagog pojma o američkoj politici uopće. Ključno je tek pitanje tko će biti ljudi koji će voditi Trumpovu politiku jer je on bezbrojno puta pokazao da nije u stanju činiti to u bilo kojoj vrsti, osim općih svjetonazorskih iskaza. Zasad nije sigurno kako će ti ljudi biti pozicionirani, a o tome ovisi i interes Hrvatske, iako se čini da za njih Hrvatska jednostavno nije važna', ističe Puhovski.
Odmah na početku uzdrmani odnosi Valja podsjetiti kako je upravo u odnosima Zagreba i Ljubljane bilo mnogo toga dopušteno jer između njih su otvorena pitanja prouzročena raspadom
Jugoslavije. Iako je suradnja dviju zemalja u ostalim aspektima vrlo dobra, osobito u gospodarskom, otvorena pitanja povremeno dolaze u središte interesa političkog života, medija i javnosti, većinom ona pogranična.
Kako za vrijeme bivše Jugoslavije morska granica između republika nije bila utvrđena, odmah poslije osamostaljenja dviju država izbili su prijepori oko Piranskog zaljeva. Prema hrvatskom prijedlogu, granična crta trebala bi ići od ušća
Dragonje sredinom Piranskog zaljeva, no u tom slučaju Slovenija ne bi imala pristup međunarodnim vodama Jadranskog mora. Stoga je Ljubljana zauzela stav da joj pripadaju četiri petine zaljeva te da bi crta razgraničenja trebala ići neposredno uz hrvatsku obalu zaljeva.
Novo poglavlje u prijeporu između dviju zemalja počelo je 1. siječnja 2008. stupanjem na snagu hrvatskog
Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP), prema kojemu bi Hrvatska mogla proširiti suverenitet i na području između granice teritorijalnih voda i epikontinentalne crte sredine
Jadranskog mora. Hrvatska se pozvala na međunarodno pravo i tvrdila da su i Slovenija i
Italija učinile isto. Međutim, Slovenija je smatrala da bi ZERP prejudicirao granicu na moru te je svoje predsjedanje EU-om u prvoj polovici 2008. iskoristila za blokadu pristupnih pregovora Hrvatske.
Uslijed jakog pritiska Hrvatska je u ožujku odustala od provođenja ZERP-a, nakon čega je deblokiran pregovarački proces.
Hrvatske štediše vs. Ljubljanska bankaUskoro su na površinu isplivali dodatni hrvatsko-slovenski prijepori, među kojima je slučaj
Ljubljanske banke. Naime, banka nasljednica, Nova ljubljanska banka, prema teritorijalnom principu priznala je štedne uloge samo slovenskih štediša, što je hrvatska strana ocijenila diskriminacijskim potezom koji je primorao skupinu hrvatskih štediša da 2004. tuže banku na
Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
Međutim 2008. godine sud je odbacio tužbu, ali je krajem prošle godine izvojevana pobjeda 135.000 hrvatskih štediša na istom sudu pa im je banka primorana isplatiti novac.
Usporedo s prvom tužbom hrvatskih štediša, Slovenija je blokirala pristup Hrvatske
Europskoj uniji, usporavajući joj otvaranje pregovaračkih poglavlja, što je protumačeno kao ucjena i iskorištavanje njenog povlaštenog položaja kako bi riješila neka otvorena granična pitanja u svoju korist.
U prosincu 2008. Slovenija je izravno blokirala otvaranje daljnjih poglavlja Hrvatskoj, iako su se sve ostale zemlje članice EU-a zalagale za nastavak pregovora. Slovenija je još prije obećavala da će nastaviti otvaranje pregovora ako Hrvatska ukine ZERP, što se i dogodilo, no u prosincu 2008. opet ih je blokirala.
Diplomatski skandalIpak, ostala je jedina članica EU-a koja je inzistirala na blokadi jer je ostalih 26 prihvatilo otvaranje pregovora Hrvatske i EU-a, zbog čega je izložena kritikama i stanovitim pritiscima.
Pritisci su iz Ljubljane dolazili i po pitanju
Svete Gere, vrha na
Žumberačkoj gori, na kojemu je slovenska vojska nakon napuštanja JNA zauzela nekadašnju vojarnu, a u blizini same granice podignut je radiotelevizijski toranj slovenske državne televizije.
Posljednji krupni susjedski problem izbio je prošle godine, opet zbog Piranskog zaljeva, kada je javno objavljen dogovor slovenskog suca
Jerneja Sokolca i
Simone Drenik, zastupnice na
Arbitražnom sudu iz slovenskog ministarstva vanjskih poslova, što je rezultiralo njihovom ostavkom i željom Hrvatske o izlasku iz arbitražnog postupka.
449887,437386,427427,449368
