Da su i birački popis i Popis stanovništva 2021. napravljeni i sastavljeni u skladu sa stvarnošću i postojećim zakonima, takav bi nonsens bio nemoguć, navodi dnevnik.

Usporedba biračkih popisa s posljednjih lokalnih izbora održanih u svibnju 2021. i podataka prikupljenih tijekom popisa stanovništva, koji je kao referentni datum uzimao stanje 31. kolovoza 2021. godine, pokazuje da je u biračkim popisima bilo gotovo 450.000 više ljudi nego što je popisano stanovnika starijih od 18 godina.

U tri županije - Brodsko-posavskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Zadarskoj - broj birača veći je i od ukupnog broja stanovnika tih županija, odnosno broja koji se dobije kad se odraslom stanovništvu (glasačima) doda i broj djece mlađe od 18 godina, koja u Hrvatskoj nemaju pravo glasa.

Broj birača za oko petinu je veći od broja stanovnika i u Požeško-slavonskoj, Sisačko-moslavačkoj i Šibensko-kninskoj županiji. Među gradovima čije smo podatke uspoređivali najveći je raskorak u Makarskoj, u kojoj je broj birača za čak 38,6 posto veći od broja punoljetnih stanovnika te za 13 posto veći od ukupnog broja popisanih stanovnika.

Slijede Imotski i Slavonski Brod, u kojima može glasati oko 25 posto ljudi više nego što ih u tim gradovima, prema popisu, živi. U Vukovaru je ta razlika 18,8 posto. Među najvećim hrvatskim gradovima u raskoraku prednjači Rijeka, gdje je 13,2 posto više birača nego stanovnika, dok je u Splitu razlika 11,5 posto, a u osijeku 10,6 posto.

Najmanju razliku između broja birača i broja stanovnika popis iz 2021. godine pokazao je u županijama na sjeveru zemlje. U Krapinsko-zagorskoj i Varaždinskoj županiji te Gradu Zagrebu, koji ima status županije, razlika između broja birača i broja stanovnika manja je od 10 posto, piše novinarka Jutarnjeg lista Kristina Turčin.