BRUXELLES - "To je prije svega unutarnje pitanje. Želim ponoviti da je Sanader učinio velik posao za zemlju, s njim sam vrlo dobro surađivao. Sada je tu nova premijerka, koja je čak odlučnija da uvede zemlju u EU i da se bori protiv korupcije, tako da osobno ne vidim potrebe za promjenom", rekao je Swoboda na novinarski upit da komentira medijske glasine o Sanaderovu povratku u vladu kako bi izbjegao moguću odgovornost za afere u tijeku njegova mandata.

Swoboda je odgovarao na novinarska pitanja nakon sastanka vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta na kojem su zastupnici razgovarali s glavnim hrvatskim pregovaračem Vladimirom Drobnjakom

"Ljudi će postaviti pitanje i u Hrvatskoj i u Europi zašto je odjednom nestao iz politike i zašto odjednom želi natrag. Ponavljam, to je unutarnje pitanje, imao sam dobre odnose s njim, sada počinjem graditi dobre odnose s novom premijerkom. Mislim da stvari trebaju ići glatko, situacija je još krhka za postavljanje previše pitanja hrvatskim političarima", rekao je Swoboda.

Swoboda će u četvrtak vanjskopolitičkom odboru EP-a predstaviti nacrt izvješća o napretku Hrvatske, na temelju čega će EP izglasovati pravnu neobvezatnu rezoluciju.

Istaknuo je da će izvješće biti još pozitivnije glede regionalne suradnje pošto su danas premijeri dviju država potpisali arbitražni sporazum. "Izvješće će sadržavati jasniju poruku objema stranama, i Hrvatskoj i Sloveniji, posebice njihovim parlamentima da podupru taj sporazum pri ratifikaciji", rekao je Swoboda.

"Potpisani arbitražni sporazum velik je korak naprijed. Sada se Hrvatska treba usredočiti na druge izazove, poput tržišnog natjecanja, borbe protiv korupcije, poboljšanja javne uprave. Posla je puno, a još je pod upitnikom puna suradnja s Haaškim sudom, jer su neke zemlje članice vrlo tvrdoglave i vrlo osjetljive u vezi s tim pitanjem. Ja ću i zemljama članicama reći da podupru Hrvatsku, da joj pomognu da nađe te dokumente (topničke dnevnike). Moje izvješće bit će i poziv zemljama članicama da podupru Hrvatsku u ispunjavanju kriterija potrebnih za članstvo", rekao je Swoboda.

Na upit da komentira suzdržanost SDP-a i njegova predsjednika Zorana Milanovića pri davanju suglasnosti premijerki da potpiše arbitražni sporazum, Swoboda je rekao da to vidi kao pokušaj da se dobiju potrebna objašnjenja.

"Milanović i ja smo u kontaktu s povjerenikom Ollijem Rehnom glede popisa osoba koje bi trebale biti u arbitražnom sudu, nastavit ćemo tu raspravu i s predsjednikom EK-a Barrosom i onda će Milanović i SDP odlučiti. "Ja ću učiniti sve što mogu da se ispune uvjeti da Milanović može poduprijeti sporazum", rekao je Swoboda, koji je u EP-u potpredsjednik socijalističke frakcije.

Arbitražni sporazum predviđa da predsjednika i dvoje članova arbitražnog suda imenuju dvije zemlje s popisa uglednih pravnika koji sastavlja predsjednik Europske komisije i povjerenik za proširenje. Ako se ne mognu dogovoriti, imenovanje će s toga popisa obaviti predsjednik Međunarodnog suda pravde.

Zadovoljstvo potpisanim sporazumom izrazio je njemački demokršćanin Bernd Posselt. "Neobično sam zadovoljan. Ovo je dobar tjedan za Hrvatsku i za nas u EU-u. Jučer je češki predsjednik Vaclav Klaus dovršio ratifikaciju Lisabonskog ugovora, a danas je potpisan kompromisni sporazum o arbitraži između Hrvatske i Slovenije. Mislim da su sada dvije glavne zapreke za proširenja i dovršetak hrvatskih pregovora uklonjene", rekao je Posselt.

Elmar Brok, zastupnik iz njemačkog CDU-a, smatra da sada postoji u EU politička volja da se pregovori s Hrvatskom brzo završe. "Nadam se da će sljedeće godine biti potpisan pristupni ugovor", rekao je Brok.