'I predsjednik Josipović i ja smatramo da je pitanje nestalih jedno od centralnih pitanja, prioritetno pitanje i pitanje civilizacije kojoj zajednički pripadamo', rekao je Tadić. Josipović je u tom pogledu rekao kako očekuje da se u potpunosti otvore arhivi, ali i da osobe koje nešto znaju o događanjima konačno progovore, jer danas, nakon toliko vremena, više ne bi trebalo biti strahova od neke odmazde.

Tadić je rekao da treba ustrajno raditi na prikupljanju informacija o nestalima i da bi trebalo do kraja dovršiti proces DNK analize tijela za koja se ne zna tko su jer bez toga neće biti moguće dovršiti proces pomirenja u regiji.

Također je postignut politički dogovor o načelima trajnog rješavanja pitanja izbjeglica i povratnika. Kako je objasnio srbijanski predsjednik, za rješavanje pitanja statusa izbjeglih koji se ne misle vratiti u Hrvatsku organizirala bi se donatorska konferencija na kojoj bi se iznašla sredstva da se oni trajno nasele u Srbiji.

S druge strane, oni koji se žele vratiti u Hrvatsku podnošenjem zahtjeva bili bi uključeni u proces obnove nakon kojeg bi im bile osigurane kuće ili neki drugi smještaj. U tom paketu bi se riješilo i pitanje stanarskih prava. Još je dodao i da će to pitanje izbjeglih uskoro biti riješeno tako što će ono biti svedeno na statusno ili čak tehničko pitanje. 'Problem povratka izbjeglica bit će riješen i to će postati humanitarno odnosno tehničko pitanje', kazao je Josipović. Srbijanski predsjednik je istaknuo da hrvatsko-srpski odnosi pretpostavljaju jedan od ključeva za razrješenje brojnih tenzija u regionalnoj politici.

Odgovarajući na novinarsko pitanje o uhićenju Gorana Hadžića i Ratka Mladića, Tadić je kazao: 'Srbija čini sve i činit će sve da oni budu uhićeni. To ne činimo zbog Haškog suda ili Europske unije, nego zbog naših unutrašnjih obaveza prema našem pravosudnom sustavu i civilizacijskih normi ponašanja.'

Također, nije se moglo izbjeći ni pitanje o povlačenju tužbi za genocid, na što je Tadić odgovorio da to nije pitanje nadležnosti dvojice predsjednika nego dviju vlada te je ponovio otprije poznat stav da se on zalaže da se taj problem riješi izvansudskim putem, potpisivanjem jednog sporazuma. 'To ne znači da bi odgovorni bili abolirani od krivnje, već naprotiv, bili bi podvrgnuti pravnom tretmanu koji bi na koncu doveo i do presuda', zaključio je Tadić.

Josipović je istaknuo da je između dviju država u posljednje vrijeme napravljen i značajan napredak jer je otvoren niz pitanja. Ostvaren je pomak u povratku kulturnog blaga tako što je prije mjesec dana vraćena riznica u manastir Krupa koji će sutra posjetiti dvojica predsjednika, te u zaštiti manjina i gospodarstvu.

Za Tadića je pitanje srpske manjine u Hrvatskoj iznimno važno te je rekao da je njegov osnovni cilj očuvanje jezika, kulture i identiteta srpskog naroda u regiji, gdje god živjeli. Također je dodao da će na isti takav način štititi i interese hrvatske manjine u Srbiji. Ponovno je spomenuo i pitanje udžbenika za koje smatra da bi bilo dobro da budu isti, a ako nije moguće u cijelosti, barem u nekim dijelovima.

Hrvatske novinare je zanimalo i pitanje logora u Srbiji te kada će dopustiti bivšim logorašima da tamo postave tablu.
'Što se tiče Begejaca i Stajićeva, srpski istražni organi vode istragu za ta dva mjesta pritvora. U Hrvatskoj javnosti postoje nedoumice i dileme koje trebaju biti razriješene. Ja se apsolutno zalažem za razrješavanje tog slučaja i da se odgonetnu svi eventualni zločini koji su se dogodili u Stajićevu i Begejcima', rekao je Tadić.

To ne važi samo za Stajićevo i Begejce, nastavio je Tadić, već za sve centre, logore, sabirne centre ili mjesta pritvora, različite su definicije tih mjesta tragedije, na teritoriju Srbije i Hrvatske i BiH.

'Sva ta pitanja moraju se riješiti i istražni organi moraju dati svoj odgovor tko je bio pritvoren, tko je stradao, tko je izgubio život, tko je izvršio zločin i da se ponovo vrati pravni poredak. Što se tiče table, to je u proceduri i vjerujem da će doći taj dan, a što se tiče naziva tih mjesta, postoje različite formulacije i tu bismo također trebali imamo zajednički stav, a ne da bude predmetom političkih prepirki', izjavio je srbijanski predsjednik.