Odmah nakon što je Ministarstvo gospodarstva u srijedu otvorilo natječaj za dobivanje koncesija za buduće istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Jadranu oglasila se Slovenija, nezadovoljna kartama Jadrana predstavljenim budućim koncesionarima. Samo dan kasnije, u četvrtak, reagirala je i Crna Gora, jednako kao i Slovenija navodeći da Hrvatska svojim kartama jednostrano prejudicira još uvijek nedefinirane granice na moru. Poznati znanstvenik i stručni član Odbora za vanjsku politiku Tonči Tadić za Glas Istre je ocijenio da su Slovenci digli frku jer se žele dokopati naših naftnih i plinskih polja
Konkretno, na bloku koji spominju Slovenci, ukupne površine od oko tisuću četvornih kilometara, sporna su dva, tri kilometra, a Crna Gora spornima smatra stotinjak četvornih kilometara na dva južna bloka. Svih 29 određenih blokova ima površinu između tisuću i 1.600 četvornih kilometara, pri čemu ih se osam nalazi u sjevernom, a 21 u srednjem i južnom Jadranu, piše Glas Istre
Slovenske i crnogorske primjedbe neće utjecati na tijek javnog nadmetanja za koncesije i projekt istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu, odgovorili su iz Ministarstva gospodarstva, kojem se na otvaranje natječaja u srijedu odazvalo četrdesetak svjetskih naftnih kompanija. Iz Ministarstva vanjskih poslova također poručuju da Hrvatska ne krši apsolutno ništa, ni u slučaju Slovenije ni Crne Gore.
Član Skupštine konzorcija EuroMeSCo za vanjsko-političke i sigurnosne studije i predsjednik Euromediteranskog foruma Tonči Tadić, koji je još 2008. godine upozoravao da pitanje epikontinentalnog pojasa nije nimalo bezazleno kada se radi o slovenskim zahtjevima, tvrdi da je lokacija u Savudriji u području našeg epikontinentalnog pojasa i ZERP-a, tj. izvan teritorijalnog mora.
'Arbitraža se vodi oko razgraničenja teritorijalnog mora i razgraničenja kopnene granice sa Slovenijom, a ne oko razgraničenja ZERP-a s nekim slovenskim gospodarskim pojasom jer na njega Slovenija nema pravo. Nikakvom arbitražom u duhu Konvencije UN-a o pravu mora ne može se morska granica saviti oko rta Savudrije prema jugu, tako da se na taj način Slovenija dokopa našeg epikontinentalnog pojasa te naše nafte i našeg plina. U arbitraži se može govoriti jedino o definiranju crte sredine u Savudrijskoj vali koju Slovenci zovu Piranski zaljev. Cijela slovenska strka s granicom na moru nema veze ni sa slovenskim morskim ribolovom, ni sa slobodnim pristupom Luci Koper, nego s očajničkom željom Slovenaca da se dokopaju naftnih i plinskih polja uz naše obalu i otoke', komentirao je Tonči Tadić za Glas Istre.
