Predsjednik srbijanskoga Nacionalnog vijeća za suradnju s Haškim sudom Rasim Ljajić poslao je Jean-Claudeu Antonettiju, predsjedatelju sudskog vijeća u postupku protiv vođe srpskih radikala Vojislava Šešelja, pismo u kojem se izražava spremnost srbijanske vlade da u najkraćem roku sudu pruži jamstvo za privremeno puštanje Šešelja na slobodu, prenose u srijedu beogradski mediji baveći se mogućim utjecajem njegova puštanja na izbore u Srbiji
U razgovoru za beogradski dnevnik Danas Rasim Ljajić kaže kako je raspravno vijeće Haškoga suda u petak odbilo Šešeljev zahtjev za privremeno puštanje na slobodu jer nema jamstva države da će se Šešelj vratiti u Haag na izricanje presude.
'Spremni smo dati jamstva za Šešelja, ako je to razlog da ne bude pušten na slobodu. Njegovo zdravstveno stanje je loše i zabrinuti smo zbog toga. Šešelj nikada nije tražio jamstva od države, a ovo je prvi put da je on u svojoj završnoj riječi tražio ukidanje pritvora. To je pozadina ovog slučaja. Ne želimo biti odgovorni za to što Šešelju nije ukinut pritvor', objašnjava Ljajić.
Predstavnici države, po njegovim riječima, nisu kontaktirali sa Šešeljem jer on to odbija, ali su u stalnoj vezi s njegovim pravnim timom.
Ljajić ističe kako razlog za takav postupak srbijanske vlade nije smanjivanje rejtinga vodeće oporbene Srpske napredne stranke (SNS), čiji je predsjednik Tomislav Nikolić, nekad Šešeljev najbliži suradnik, kako nagađaju neki mediji procjenjujući da bi njegov dolazak koristio njegovim radikalima, a utjecao na smanjenje popularnosti SNS-a, koji je i nastao nakon raskida s radikalima.
'Potpuno je besmisleno da se to povezuje. Vlada Srbije dat će na sjednici u četvrtak jamstva za puštanje na privremenu slobodu haških optuženika Jovice Stanišića i Franka Simatovića', navodi Ljajić te dodaje kako ipak ne očekuje da će Šešelj biti pušten na privremenu slobodu iz pritvora u Sheveningenu prije 6. svibnja, za kada su u Srbiji raspisani parlamentarni, pokrajinski i lokalni izbori.
Po rezultatima istraživanjima javnog mnijenja koji se povremeno pojavljuju u srbijanskoj javnosti, SNS je na glasu kao najjača oporbena stranka i glavni konkurent Demokratskoj stranci (DS), stožernoj stranci vladajuće koalicije koju vodi srbijanski predsjednik Boris Tadić
SNS je osnovan krajem listopada 2008. od negdašnjih članova Srpske radikalne stranke (SRS), čiji je predsjednik Vojislav Šešelj, a koji su stali uz bivšeg zamjenika predsjednika SRS-a Tomislava Nikolića, sadašnjeg čelnika SNS-a, nakon njegova sukoba sa Šešeljem.
Socijaldemokratska partija Srbije (SDPS), čiji je predsjednik Rasim Ljajić, potpisala je s DS-om i još nekoliko stranaka koalicijski sporazum o zajedničkom nastupu na najavljenim parlamentarnim izborima na listi 'Izbor za bolji život – Boris Tadić'.
Po medijskim procjenama, dolazak Šešelja u Srbiju prije izbora, tijekom izborne kampanje, mogao bi smanjiti potporu Nikolićevu SNS-u i povećati potporu Šešeljevim radikalima, a od svega bi najviše koristi imao Tadićev DS.
Za ratne zločine počinjene na području Hrvatske, BiH i protiv vojvođanskih Hrvata Vojislavu Šešelju sudi se na Haškome sudu. U postupku su nedavno iznesene završne riječi, a u sljedećem razdoblju očekuje se izricanje presude.