Fenomen menopauze svojevrsni je misterij za biologe. U toj prirodnoj znanosti, naime, nijedan fenomen nema smisla ako se promatra bez konteksta teorije evolucije. Ipak, prirodna selekcija, na kojoj je bazirana Darwinova teorija evolucije, preferira karakteristike individualnih organizama koje pomažu širenju gena, pa je stoga logično pitanje zbog čega u nekoliko vrsta sisavaca postoji (dulji) period života u kojem je reprodukcija nemoguća?
U traženju odgovora na to pitanje biolozi su naišli na neočekivane saveznike – kitove ubojice. Upravo ta vrsta, koja je uz ljude jedna od dvije vrste sisavaca kod kojih je uočena menopauza, mogla bi znanstvenicima pružiti važne odgovore na pitanja o evolucijskoj opravdanosti menopauze. Dobar primjer menopauze kod kitova ubojica zamijećen je kod Granny – ženskog kita ubojice koji živi u sjevernom Pacifiku. Znanstvenici procjenjuju da je Granny ('bakica', op.a.) rađala mladunce do 30. ili 40. godine, a sada je stara oko 100 godina, što znači da je gotovo dvije trećine svog života provela u menopauzi. Granny je ujedno i najstariji kit ubojica poznat znanosti.
'Iz evolucijske perspektive, menopauzu je vrlo teško objasniti', rekao je prof. Darren Croft u razgovoru za BBC, koji redovito putuje na Sjeverni Pacifik kako bi proučavao kitove ubojice. 'Zašto bi individualni organizam prestao imati potomstvo tako rano u svom životu', pita Croft, istraživač sa Sveučilišta u Exeteru.
Darwinova teorija evolucija kaže da će svaka karakteristika koja smanjuje šanse za širenje vlastitih gena u sljedeću generaciju s vremenom nestati iz vrste – to je proces prirodne selekcije. Zbog toga su neki biolozi donedavno tvrdili da je menopauza kod žena rezultat duljeg života, boljeg zdravlja i kvalitetnije medicinske skrbi. No, ta hipoteza je najvećim dijelom odbačena, dobrim dijelom upravo zahvaljujući kitovima ubojicama. Naime, očito je da bolja medicinska skrb nije razlog za menopauzu kod kitova.
'Proučavanje kitova ubojica u divljini moglo bi nam pomoći da razjasnimo misterij evolucije menopauze', kaže Croft, koji zajedno sa svojim kolegom Danom Franksom sa Sveučilišta u New Yorku istražuje zbog čega ženke kitova ubojica u menopauzi povećavaju šanse za preživljavanje ostatku obitelji, a samim time pospješavaju i širenje vlastitih gena. Tu se radi o biološkoj cost-benefit analizi, piše BBC.
Zbog toga Croft i Franka vrlo pažljivo promatraju ponašanje kitova ubojica. Neki od njihovih najnovijih uvida, do kojih su došli analizirajući na stotine i stotine sati videa ponašanja kitova ubojica u divljini, govore da su starije ženke ključne u potrazi skupine kitova za hranom – konkretno lososima u ovom slučaju.
'Primjetili smo da starije ženke predvode skupinu kitova u potrazi za lososima, a njihove obitelji ih prate', rekao je Croft. Što je još važnije, istraživači su uočili da starije ženke kitova ubojica češće preuzimaju vodeće pozicije u lovu na losose upravo u godinama kada je lososa manje nego inače, što sugerira da se njihove obitelji oslanjaju na njihovo iskustvo i poznavanje eko-sustava u kojem žive i love.
'To nije toliko različito od nas ljudi. Prije nego što smo imali Google, u slučaju suše ili gladi odlazili bismo starijima u zajednici i od njih tražili savjete gdje potražiti hranu. Takvo znanje akumulira se s vremenom i to u individualnim organizmima', pojašnjava Croft.
To nije jedina prednost koju starije ženke kitova ubojica u menopauzi donose svojim obiteljima. Naime, pregledavajući podatke o preživljavanju (mlađih) muških kitova ubojica, otkrili su da su im šanse za preživljavanje oko osam puta veći ukoliko uz sebe imaju svoje majke, koje su već neko vrijeme u menopauzi.
Kad se u obzir uzmu gore navedene činjenice, menopauza kod kitova ubojica postaje puno manje misteriozna. Naime, ženke u menopauzi očito i dramatično pridonose zdravlju svoje obitelji i potomaka, čime poprilično povećavaju šanse za širenje vlastitih gena kroz uspješno potomstvo.
