Ako se zahtjevi Kine prema Tajvanu odnose na teritorijalni integritet, onda bi također trebala uzeti natrag zemlju od Rusije koju joj je prepustila posljednja kineska dinastija u 19. stoljeću, rekao je tajvanski predsjednik Lai Ching-te u intervjuu za tajvanske medije
Kina gleda na demokratski uređen Tajvan kao na svoj teritorij i nikada se nije odrekla mogućnosti upotrebe sile kako bi otok stavila pod svoju kontrolu. Tajvanska vlada odbacuje takva posezanja, govoreći kako samo ljudi na otoku mogu odlučiti o svojoj budućnosti.
Govoreći u intervjuu za tajvansku televizijsku postaju emitiranom kasno u nedjelju, Lai, kojeg Kina naziva "separatistom", spomenuo je Aigunski sporazum iz 1858. kada je Kina potpisala da prepušta Ruskom Carstvu golemi dio zemlje na današnjem dalekom istoku Rusije, što definira veći dio današnje granice između dvije zemlje duž rijeke Amur.
vezane vijesti
Kineska dinastija Qing, koja je tada bila u konačnoj krizi, prvotno je odbila ratificirati ugovor, no potvrđen je dvije godine kasnije Pekinškom konvencijom, jednom od onih koje Kina naziva "neravnopravnim" ugovorima sa stranim silama u 19. stoljeću.
Zašto Kina ne vrati zemlje koje je Rusija okupirala?
"Kineska namjera da napadne i pripoji Tajvan nije zbog onoga što jedna osoba ili politička stranka u Tajvanu kaže ili učini. Kina ne želi pripojiti Tajvan zbog teritorijalnog integriteta", ustvrdio je Lai.
"Ako je to zbog teritorijalnog integriteta, zašto ne vrati zemlje koje je Rusija okupirala, a koje su prepuštene u Aigunskom sporazumu? Rusija je sada u najslabijoj poziciji, zar ne?" dodao je.
"Sporazum iz Aiguna potpisan tijekom Qinga i možete tražiti od Rusije (zemlju natrag), ali to ne tražite. Dakle, očito je da oni ne žele izvršiti invaziju na Tajvan iz teritorijalnih razloga."
Kineski ured za odnose s Tajvanom nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar. Kineska vlada kaže da je Tajvan kineski teritorij od davnina.
'Ovo je pravi cilj Kine'
Qing je dao Tajvan Japanu 1895. u još jednom "neravnopravnom" ugovoru, a 1945. na kraju Drugog svjetskog rata predan je vladi Republike Kine, koja je četiri godine kasnije pobjegla u Tajvan nakon što je izgubila građanski rat s Mao Zedongovim komunistima.
Lai je rekao da ono što Kina doista želi učiniti sa svojim planovima u vezi s Tajvanom jest promijeniti međunarodni poredak temeljen na pravilima.
"Želi ostvariti hegemoniju na međunarodnom području, u zapadnom Pacifiku, to je njen pravi cilj", rekao je.
Kina poslala poruku EU: Budite oprezni s riječima i postupcima
Kina je pozvala Europsku uniju da bude "objektivna i poštena" i oprezna s riječima i postupcima u pitanju spora Kine i Filipina u Južnom kineskom moru, nakon izjava iz Unije glede incidenta koji se dogodio tijekom vikenda.
Kina je "vrlo nezadovoljna" zbog "optužbi" Europske unije protiv nje u tom pitanju, kaže se u priopćenju kineske misije pri EU-u. "Europska unija nije strana u pitanju Južnog kineskog mora i nema pravo prozivati u tom pitanju", rečeno je u priopćenju.
Također se navodi da ponovljano EU-ovo isticanje pitanje slobode plovidbe "ne koristi interesima i međunarodnoj vjerodostojnosti EU-a".
Kina i Filipini razmijenili su optužbe za namjerno udaranje u brodove obalne straže u spornim vodama Južnog kineskog mora u subotu, štp je bio najnoviji u nizu eskalirajućih sukoba.
Sudar u blizini pličine Sabina bio je njihov peti pomorski sukob u mjesec dana u dugotrajnom rivalstvu oko važnog plovnog puta.
Europska unija je u priopćenju u nedjelju rekla da osuđuje "opasne akcije brodova kineske obalne straže protiv zakonitih filipinskih pomorskih operacija" u tom moru.
Služba za vanjsko djelovanje Europske unije rekla je da nedavni incidenti između kineskih i filipinskih vlasti "ugrožavaju sigurnost života na moru i krše pravo na slobodu plovidbe i prelijetanja, na koje sve nacije imaju pravo prema međunarodnom pravu."
