Osnova za takvo što, naravno, ni ne postoji, budući da bolnice nisu profitne ustanove i smiju primati uplate jedino za ono što je predviđeno Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, a to je propisani iznos participacije za zdravstvenu uslugu čija cijena nije u potpunosti pokrivena osnovnim osiguranjem.

Riječki KBC naplaćuje prisutnost porodu od 2005. godine, dakle od vremena kada je resorno ministarstvo vodio Neven Ljubičić (HDZ), no najzanimljivije je da to odobrava i Ljubica Đukanović, sadašnja pomoćnica ministra zdravlja i predsjednica bolničkog Upravnog vijeća.

'Prisustvo porodu, kao što Vam je i rečeno, nije 'medicinska usluga' niti je kao takva priznata i plaćena od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Stoga tu, kao i neke druge usluge, bolnice naplaćuju. Plaćanje navedene usluge u drugim ustanovama je pitanje poslovne politike pojedine bolnice. Cijenu prisustva porodu odredilo je Upravno vijeće KBC-a (u čijoj je ingerenciji i utvrđivanje cijena za tržište) dana 2. ožujka 2005. godine.

Do izmjena Zakona o PDV-u cijena je iznosila 300 kuna, a kada je izmjenama zakona uvedeno plaćanje PDV-a na nemedicinske usluge, cijena je od 1. siječnja 2010. uvećana za iznos PDV-a', navodi se u dopisu koji je Herman Haller, ravnatelj KBC-a, uputio Sanjinu Lukariću iz Rijeke, čije je dijete nedavno rođeno u riječkom rodilištu, piše Slobodna Dalmacija

Lukarić se, prema vlastitim riječima, obratio Halleru i Đukanovićevoj tražeći da mu objasne na temelju kojeg zakona naplaćuju prisutnost oca na porodu i što točno košta 375 kuna, no u nastavku je primio ovakav odgovor: 'Smatramo da smo u cijelosti odgovorili na Vaš upit vezano za prisustvo porodu. Upravno vijeće je donijelo Odluku o cijeni prisustva porodu u ožujku 2005. godine smatrajući ju primjerenom. Stoga Vam nismo u mogućnosti dostaviti nikakve dodatne informacije', stoji u drugom pismu, koje također potpisuje ravnatelj Haller.

Prvi čovjek KBC-a Rijeka objasnio je suprugu rodilje da 'bolnica smatra da načelo dostupnosti zdravstvene zaštite pacijentima u ovom slučaju nije narušeno, jer je budućoj pacijentici zdravstvena zaštita dostupna i besplatna, a ako želi koristiti dodatne usluge koje ne ulaze u standard koji osigurava HZZO, iste mora platiti'.

Haller je dodao i da svaki pacijent zdravstvenu zaštitu može zatražiti u bilo kojoj zdravstvenoj ustanovi ako smatra da će mu biti pružena na bolji i kvalitetniji način. 'Stoga Vam ukazujemo na mogućnost da Vaša supruga može roditi i u nekoj od bolnica koje ste naveli u Vašem upitu', zaključuje se u dopisu. Isti odgovor dobila je i naša redakcija nakon što smo ravnatelja zamolili da nam objasni koji zakon mu omogućava naplatu nečeg što on smatra ekstra uslugom.

Predsjednica Samostalnog sindikata u zdravstvu i socijalnoj skrbi Spomenka Avberšek tvrdi da je ova odluka riječkog KBC-a dokaz 'smaka pameti' u hrvatskom zdravstvu.'Potpuno nevjerojatno! Ovo je doslovno identično tome da nam počnu naplaćivati posjete bolesnicima i jednako tako ima utemeljenje u zakonu. Što košta 365 kuna, što, čovjek diše zrak u bolnici? Oprostite, kakvu uslugu Haller pruža rodilji i ocu djeteta? Je l’ i njega usput porađa? Anarhiji u zdravstvu nema kraja i ovo je samo još jedan dokaz tome', ističe Spomenka Avberšek.