• Dejan Vuk Stanković smatra da su ključni događaj u Srbiji u 2018. godini bili pregovori o 'vječnom problemu' Kosova. Kaže da uz Kosovo idu još dva pojma - jedan je unutarnji dijalog koji, nažalost, nije uspio i drugo je ideja o razgraničenju koja je ostala samo ideja.

'Unutrašnja politička scena bila je po pravilu vrlo turbulentna i tu se 2018. godina ne razlikuje puno od ostalih godina koje su za nama. Ako govorimo o unutarpolitičkom planu, odnosno odmjeravanju političkih snaga, ključni su bili beogradski izbori, na kojima je predsjednik Srbije i vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandar Vučić potvrdio svoj primat.

Drugi događaj koji je važan prema Stankoviću, a radi se više o faktu, kako kaže, nego o događaju, hod je po mukama srpske opozicije koja se ne može oformiti kao iole ravnopravan takmac još uvijek dominantnom SNS-u.

'I treća stvar koja bi se mogla registrirati i koja malo odudara od prethodnog razdoblja, kao neka inovacija koja jest u duhu vremena, ali inovacija u odnosu na građane, gubitak je vjere u europske integracije u Srbiji', smatra Stanković.

Što se tiče regije, za Stankovića su najznačajniji bili izbori u BiH. 'S tim da su tamošnji izbori sličili na popis stanovništva po nacionalnoj osnovi, uz jednu anomaliju - to da je hrvatski član Predsjedništva BiH izabran bošnjačkim glasovima, što će se zasigurno odraziti na neposrednu, ali i skoriju budućnost te države', kazuje nam politički analitičar iz Beograda.

Tu je još uvrstio već spomenuto stanje na Kosovu te makedonsko-grčku nagodbu oko imena, za koju je kazao da je ipak dogovorena u sjeni demokratski spornog referenduma na koji nije izašlo više od 50 posto građana.

Za Stankovića je regionalno važan u pravosudnom, političkom i ekonomskom smislu i slučaj Ivice Todorića.

'Slučaj Todorić je zanimljiv jer imam dojam da ono što se dogodilo Ivi Sanaderu i što se sada može dogoditi Todoriću, da to prije ili kasnije dolazi na red u regiji, prije svega u Srbiji. Jer nisu ove tranzicije bile baš toliko uspješne, što se vidi po demografskim trendovima odlaska mladih i obrazovanih iz ovih država. U svakoj od zemalja bivše Jugoslavije, pa ako hoćete i šire u regiji, ima ljudi poput Ivice Todorića koji su brzo stekli ogroman imperij, a koji je očigledno bio na nekim sumnjivim osnovama, dovoljno sumnjivim da se time bave pravosudni organi', smatra beogradski politički analitičar.

Čini mi se da je taj fenomen Todorić, navodi Stanković, fenomen koji karakterizira manje-više sve ove države, posebno u svjetlu te nesretne tranzicije na ovim prostorima koja je mnogo obećavala, ali je malo toga ispunila u odnosu na prethodno razdoblje koje su mnogi htjeli što prije zaboraviti.

Što se tiče priča koje su nekako prošle ispod radara, a mogle bi biti važne, Stanković kaže da u suvremenom svijetu i ono što je nevažno ne prođe ispod radara.

'Sve što je bilo važno bilo je popraćeno u medijima, uključujući ono što je poprilično nevažno. Mediji nas danas mogu jako dobro informirati, ali i držati nas u stanju konfuzije, i svako malo demonstriraju te moći. Imali smo mnogo primjera toga i na regionalnom planu', poručio je na kraju.

Slovenija u stalnoj izbornoj kampanji

• Domen Kos, direktor ljubljanskog Instituta za politički menadžment (IPM), smatra da su najvažniji ovogodišnji događaj u Sloveniji bili parlamentarni izbori koji su u velikoj mjeri preoblikovali političku sliku u toj državi.

'To je definitivno bio najvažniji politički događaj u Sloveniji u 2018. godini. Dobili smo novu vladu, pod vodstvom nove stranke, a uz to nije došlo do veće ideološke (programske) promjene. Promijenjeni omjeri u nacionalnom parlamentu donijeli su promjene na mjestu predsjednika vlade koji se pojavio kao novo lice u politici', ocjenjuje Kos, dodajući da se radi o čovjeku (Marjan Šarec, op.a.) koji je u relativno kratkom vremenskom roku postao važno lice u politici, po principu brojnih instant liberalnih brendova u zadnjih deset godina.

Pored parlamentarnih, u Sloveniji su 2018. imali i lokalne, a iduće godine čekaju ih i EU izbori. 'Slovenija se tako trenutno nalazi u stalnoj, većinom neprofesionalnoj, izbornoj kampanji', navodi direktor IPM-a.

Kos je kao najvažniji događaj u široj regiji izabrao izbjegličku krizu koja je kao fenomen i politički problem važna tema već nekoliko godina.

'Analiza komunikacije određenih političkih stranaka u Sloveniji pokazala je da su iskorištavajući temu izbjegličke/migracijske krize sakupljale političke poene, tako da su uvelike polarizirale izborno tijelo', kaže nam Kos. U tom smislu, pridodaje, strah predstavlja izrazito djelotvoran mobilizacijski potencijal te je ključno oružje u svakoj kampanji. 'To je inače tema koja dijeli i cjelokupnu Europu, u kojoj u zadnje vrijeme bilježimo porast desnog nacionalizma. U osnovi se radi o humanitarnoj i civilizacijskoj katastrofi, čiji je eklatantan primjer Velika Kladuša u BiH i događaji o kojima su izvještavali mediji – radi se o tisućama ljudi koji žive u neljudskim uvjetima', poentirao je Kos.

Ovaj stručnjak, odgovarajući na pitanje o temama koje su možda prošle ispod radara, navodi da se u Sloveniji definitivno nije dovoljno pisalo o privatizaciji Nove Ljubljanske banke (NLB). 'Stvar je bila medijski pokrivena, ali kao nešto što je bilo a priori odlučeno, od Europske komisije. To je jedna od tema koje će tek u budućnosti postati važne za državljane i državu Sloveniju', smatra Kos.

Napominje da je Slovenija jedna od nasljednica SFRJ u kojoj je privatizacija državnih firmi išla najsporije, odnosno nije se potpuno odvila. 'To je veoma važno pitanje u kontekstu suverenosti koja je pod velikim znakom pitanja poslije integracije u EU i uvođenja eura. Sve ostale države, tako i Hrvatska kao država članica EU-a, kao i druge države u regiji, sa sličnim pitanjima i problemima tek će se suočavati', zaključuje Kos.

Početak kraja nacionalnih stranaka u BiH

• Politički analitičar Žarko Papić smatra da je najvažniji događaj u Bosni i Hercegovini (BiH) u 2018. godini bilo postizborno koaliranje i formiranje koalicije nenacionalnih stranaka u pet kantona (od 10) Federacije BiH - BiH blok, koji čine Socijaldemokratska partija (SDP), Demokratska fronta i Naša stranka plus tri stranke iz bloka centra, Narod i pravda, Nezavisna bosanskohercegovačka lista i Stranka za bolju budućnost (SBB), time je nogometnim rječnikom izvojevao pobjedu nad Strankom demokratske akcije (SDA).

'Ta suradnja znači početak kraja nacionalnih stranaka u Federaciji BiH, a Republika Srpska je specifična. Početak je to promjene paradigme političkog života u Bosni i Hercegovini jer se ipak kreće od programskih orijentacija, a ne od rasporeda ministarstava i vladanja javnim resursima. Smatram da je to vrlo dobar početak nove kvalitete u političkom životu BiH', kaže nam Papić.

Blok bi mogao imati tijesnu većinu i na nivou Federacije BiH, a ključ je u Domu naroda, odnosno u klubu Hrvata u Domu naroda.

'Ako HDZ tu bude imao većinu, onda može blokirati sve što ova većina građansko-lijevo-centrističkih stranaka usvoji u Zastupničkom domu', ocjenjuje Papić, dodajući da se središte problema nalazi u Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP) i načinu na koji će ono odrediti metodu izbora zastupnika u klubovima Doma naroda, odnosno hoće li se za preračun mandata koristiti popis iz 1991. ili 2013. godine', ocjenjuje analitičar. U međuvremenu je SIP, od kada smo razgovarali s Papićem, odlučio da će se za prračun mandata koristiti popis iz 2013. godine, a brojne stranke su najavile tužbu Ustavnom sudu.

Papić navodi da nema smisla govoriti o stalnim teškoćama, zavrzlamama i problemima u BiH, već nazire i pokušava naći točku koja bi mogla značiti početak promjena…

Što se tiče regije, Papić kaže da se događaju destabilizirajući procesi koji klize prema budućim kriznim situacijama, što je u velikoj mjeri posljedica opće geostrateške i geopolitičke situacije u ovom dijelu svijeta.

Prema njegovu mišljenju, najaktualnije pitanje u godini na izmaku bilo je razgraničenje između Srbije i Kosova, pri čemu je, pretpostavlja, ideja bila da se sjever Kosova pripoji Srbiji, a da zauzvrat Kosovo dobije stolac u UN-u.

'Smatram da je to bilo podizanje uloga, to je moja osobna procjena, da bi se na kraju priče kao rezultat svega toga formirala situacija u kojoj nitko nije izgubio sve, niti je itko dobio sve. Dakle, da se dobije viši stupanj autonomije za srpsku zajednicu na sjeveru Kosova', navodi politički analitičar iz Sarajeva te je stava da promjene granica s etničkim kriterijem kao osnovom nisu dobre za regiju.

Odmah čim je počela ta priča Milorad Dodik, politički šef bosanskih Srba, otvorio je pitanje statusa Republike Srpske.

'Moj komentar tada je bio da je on pucao u noge Vučićevoj ideji jer se toga trenutka i u međunarodnim krugovima počinje shvaćati da bi mogao nastati puno ozbiljniji problem nego što je to izgledalo kada se blagonaklono gledalo na mogućnost da se Srbi i Kosovari dogovore oko promjene granice.

Nakon što se Dodik uključio, podsjeća Papić, entuzijazam je odjednom splasnuo i nije više bilo govora o kreativnom i fleksibilnom rješenju, što je bila terminologija koja se koristila u Bruxellesu.

Međutim, jedini neporaženi nacionalizam u regiji je, smatra on, onaj albanski. 'Vrlo je zanimljivo promatrati situaciju koja se odvija u posljednje vrijeme jer je de facto ukinuta granica između Kosova i Albanije. Edi Rama, albanski premijer, odjednom postaje veliki advokat kosovskog uvođenja stopostotnih carina Srbiji i Bosni i Hercegovini, formira se vojska Kosova…', kaže Papić i dodaje da su zadnjih nekoliko mjeseci tenzije između Grčke i Albanije naglo narasle jer i među njima postoji granični problem.

Sarajevski analitičar strahuje da će se situacija pogoršavati u tom pravcu.

'Kosovski premijer Ramush Haradinaj, koji je prije nekoliko mjeseci rekao da Kosovo nema vanjsku politiku, nego da ima američku vanjsku politiku, ostaje potpuno gluh na sugestije američke administracije i NATO-a da vojsku ne treba formirati i da carine treba povući', navodi Papić te dodaje da su tu dva moguća scenarija - ili su se odmetnuli (Haradinajeva vlada) od bilo kakvog međunarodnog utjecaja ili je u pitanju dvostruka igra njihovih sponzora i njih samih.

Papić kaže da je očigledno to da unutrašnji odnosi u kriznim zemljama, a govori na primjeru Kosova, u velikoj mjeri određuju vanjskopolitičku radikalizaciju.

'Da se na Kosovu ne približavaju izbori iduće godine i da ne postoji sukob između predsjednika Kosova Hashima Thacija i Haradinaja, koji su konkurenti - vjerojatno ne bi bilo ovoga zaoštravanja', mišljenja je Papić.

Vezano uz događaje koji su možda nekako prošli ispod radara, a mogli bi biti važni, Papić kaže da nama po dobrom starom balkanskom običaju ispod radara prolaze velike promjene ne samo u ovoj godini, nego unazad nekoliko godina u međunarodnim geostrateškim i geopolitičkim odnosima.

'Svijet danas, posebno dio svijeta koji se odnosi na istočnu Europu, pa njoj vrlo blizak Bliski istok - ako uspoređujemo sa situacijom otprije šest ili sedam godina - dramatično je drugačiji u lošijem smislu. Pukla je ukrajinska kriza, imate bukteći rat u Siriji, promjenjivu politiku Turska-EU, a imate i unutarpolitički sudar u SAD-u između administracije predsjednika Donalda Trumpa i onoga što se kolokvijalno zove duboka država. Sve to destabilizira svijet', smatra Papić te strahuje da svima nama u regiji promiče ta promjena u okruženju, u širem smislu riječi, gdje su svi rizici puno veći nego što su bili ranije.

'Jedini uvjet da nekako 'preživimo' taj je da izvršimo neku vrstu unutrašnje stabilizacije. Kada kažete tako nešto u BiH, izgleda to potpuno nestvarno i zato se vraćam na početak te smatram da bi početak kraja nacionalnih stranaka mogao biti dobar put prema unutrašnjoj stabilizaciji jer bismo bili otporniji na vanjske podražaje', zaključio je.

• Razgovore s analitičarima obavili smo prije nego što su se dogodili nasilni prosvjedi u Banjoj Luci, u kojima je policija Republike Srpske tukla prosvjednike koji traže istinu o ubojstvu Davida Dragičevića te je uhitila oca i majku ubijenog te prije nego su se u Beogradu intenzivirali prosvjedi 'Stop krvavim košuljama', kao odgovor na napad na čelnika stranke Ljevice Srbije Borka Stefanovića u Kruševcu, a koji bi, moguće je, također našli svoje mejsto na popisu važnih događaja u 2018. godine u regiji.