Moderni intermodalni putnički terminal Savski most ucrtan je u zagrebačke planove prije više od desetljeća. Međutim, kao i željezničko stajalište, za koje je čak bila ishođena lokacijska dozvola, još uvijek je samo u planovima i vizijama. Danas raspisana javna nabava otkriva dokle se stiglo u proteklih dvanaest godina
Ipak se kreće! Istina, tempom u rangu brzine vlakova u Hrvatskoj, a kako je u cijelu priču uključen i HŽ, pitanje je kada će i hoće li uopće doći do realizacije. Riječ je o intermodalnom putničkom terminalu Savski most, a on uključuje terminal za autobuse, stajalište za vlak, novu tramvajsku stanicu, podzemnu garažu, parkinge za bicikle... Sve to predviđeno je u studiji izrađenoj 2010., a dvanaest godina kasnije Grad je stigao tek do danas raspisane javne nabave za studiju izvodljivosti i isplativosti projekta.
Istina, prošle godine tvrtke Dyvolve i Elipsa -S.Z. napravile su za 760 tisuća kuna plus PDV predstudiju izvodljivosti terminala, a danas raspisana javna nabava procijenjena je na pola milijuna kuna. Prema studiji iz 2010., terminal bi se gradio u sjevernom dijelu trokuta omeđenog Savskom cestom, lijevim nasipom rijeke Save i željezničkim nasipom na kojem su pruge Zagreb – Sisak i Zagreb – Rijeka.
Pored pruge bi se gradili peroni, a postojeći željeznički nasip između Savske ceste i mosta na Savi zamijenio bi se vijaduktom na kojem bi se sagradila stajališta za gradski i prigradski promet. Ispod vijadukta bila bi parkirališta za bicikle s ukupno sto mjesta. Tramvajsko stajalište kod križanja Savske s Veslačkom pomaknulo bi se ispod željezničkog nadvožnjaka i Ulice Ćire Truhelke. Ispod autobusnog terminala planirana je podzemna garaža.
Terminal bi se gradio u dvije faze. U prvoj bi se napravilo željezničko i tramvajsko stajalište jer su Hrvatske željeznice jedini vlasnik tog dijela zemljišta. U drugoj fazi gradio bi se ostatak - autobusni terminal, podzemna garaža, stajalište taksija i biciklistička staza na zemljištu većinom u vlasništvu Grada.
Međutim na parceli postoje i privatni vlasnici i objekti u njihovu vlasništvu, što bi, kada se izrade svi potrebni projekti i provedu potrebni natječaji, ako do njih i dođe, moglo dodatno otegnuti cijelu priču. Kada bi Zagreb u konačnici mogao dobiti terminal, zapravo se ne zna. Jednom u budućnosti, možda, Zagrepčani u zapuštenom dijelu grada, kroz koji dnevno prođe oko 25 tisuća putnika, ipak ugledaju moderan putnički terminal.
Valja dodati da je i prije nego li je on bio planiran postojala ideja o gradnji željezničkog stajališta. Za njega je 2003. Željezničko projektno društvo napravilo projekt i četiri godine kasnije izdana je lokacijska dozvola, koja je 2009. istekla, a od stajališta je ostao samo crtež na papiru.