Voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću – Documenta Vesna Teršelič podsjeća i kako je na suđenju upravo svjedok Josip Perković, u inkriminirano vrijeme pomoćnik ministra obrane, potvrdio da je 'državni vrh bio informiran o kriminalnim djelima postrojbe iz Pakraca'.

'Perković je sâm dobivao te informacije i izvještaje je slao dalje – ministru obrane i unutarnjih poslova te predsjedniku države. S jedne strane, državni vrh je morao dobiti informacije od MORH-a, ali i od međunarodnih organizacija za ljudska prava', podsjetila je Vesna Teršelič.

Ukazala je na izvješća Helsinki Watcha, koji su imali informacije o zločinima na pakračkom području, ali i Amnesty Internationala koji u svom izvještaju 'specifično govori o tome da je dana 7. prosinca 1991. zagrebački poslovni čovjek Mihajlo Zec, star 38 godina, Srbin, ubijen ispred svoje kuće'.

'Svi su ti podaci bili poznati ubrzo nakon počinjenja zločina kako javnosti, a posebno državnom vrhu. Konačno je i vrijeme da oni koji su u to vrijeme obnašali najviše političke dužnosti progovore o tome što su mogli i trebali učiniti da se pravovremeno procesuira ratne zločine, ali i pošalje snažna poruka drugim mogućim počiniteljima', ukazala je Teršelič.

Po njezinu mišljenju, 'uz kaznenu odgovornost koja se utvrđuje pred nadležnim institucijama, odnosno u sudnicama, postoji i politička odgovornost'. 'Cijeli je politički vrh koji je u vrijeme počinjenja tih zločina vodio Hrvatsku morao znati ili je mogao to doznati najkasnije u prvim mjesecima 1992. Nema nikakve isprike', smatra Teršelič.

Uz dva navedena izvora – unutarnjopolitičke, odnosno Vladine, i izvješća koja su stizala iz međunarodnih institucija, navodi i kako su o svemu javljali hrvatski mediji. Doduše, na medijska izvješća pozivao se bivši premijer Franjo Gregurić, a Vladimir Šeks, osim iz medija, o slučaju Pakračka Poljana informirao se uvidom u kazneni spis u vrijeme dok je bio javni tužitelj.

'Bili su obaviješteni sa svih strana, ali nisu poduzeli neophodne korake. Umjesto da se provede učinkovita istraga i jasno stane na kraj tome, odnosno razdvoji legitimne vojne akcije od ratnih zločina, to nije učinjeno i sad je posve jasno da se političari prave nevješti', odlučna je Teršelič.

Posebno je komentirala svjedočenje Vladimira Šeksa podsjetivši kako je 'i on bio jedan od tužitelja, a kasnije državnih odvjetnika, koji nisu taknuli predmete ratnih zločina'. 'Svi oni snose odgovornost za neprocesuiranje zločina, jer je to bio njihov posao', zaključila je Vesna Teršelič.

Uz velik broj novinara, suđenje Tomislavu Merčepu, optuženom da je kao zapovjednik pričuvne postrojbe MUP-a zapovjedio nezakonito uhićenje 52 osobe te mučenje i ubojstva 43 civila sa zagrebačkoga, kutinskoga i pakračkog područja u jesen 1991., prate i predstavnici nevladinih udruga okupljeni u Kući ljudskih prava, među njima i Centra Documenta.