'Putevima Nikole Tesle' je projekt koji već nekoliko godina pripremaju članovi međunarodnog Klastera puteva kulture i stručnjaci iz Hrvatske, Srbije, Slovenije i SAD-a. Ta ruta povezuje osam zemalja na dva kontinenta, uključujući Srbiju i Hrvatsku, a ekipa RTS-a istraživala je koliko dugo traju prijepori sa susjedima čiji je Tesla i što se od njegove ostavštine može vidjeti samo u Beogradu.

'Prebrojavanje krvnih zrnaca Nikole Tesle’ – baš ovako mnogi opisuju raspravu koja se proteklih dana vodila između Srbije i Hrvatske', navodi RTS, podsjećajući da je polemiku čiji je on znanstvenik pokrenula najava da susjedi žele predstaviti Teslu 2020. na izložbi u Dubaiju kao hrvatskog izumitelja.

Povjesničar Dejan Ristić zamjera sudionicima rasprave što nisu naveli kako je 'nedvojbena povijesna činjenica' da je Nikola Tesla 'rođen na teritoriju današnje Republike Hrvatske', a ne u Hrvatskoj.

'Po toj istoj logici je Konstantin Veliki (rođen na teritoriju današnjeg Niša) srpski car. To su notorne gluposti i to se ne radi u ozbiljnim društvima', objašnjava povjesničar Dejan Ristić, podsjetivši da se 'Tesla u kontinuitetu izjašnjavao kao Srbin'.

'I to otkad je postao svjestan svoje etničke pripadnosti. U razdoblju od 1918. do 1943. kada je preminuo u New Yorku, on pozdravlja ideju jugoslavenstva, ali i dalje ostaje Srbin', naveo je Ristić.

Na pitanje kad su počeli prijepori o tome je li Tesla 'Srbin ili Hrvat' i čiji je on, zapravo, znanstvenik, Ristić ukazuje kako 'u vrijeme kada je Tesla živio - od trenutka rođenja do smrti, hrvatska država nije postojala, ona je postala međunarodno-pravni subjekt tek krajem 20. stoljeća'.

'Dakle, počeli smo se svađati oko Tesle tek kada je umro i kada je čitav svijet postao svjestan jednog od najvećih genija ljudske vrste', naglasio je povjesničar Ristić.

Kustosica Muzeja Nikole Tesle u Beogradu Milica Kesler navodi kao je sve više domaćih i inozemnih posjetitelja i turista koji posjećuju Teslin muzej, ali tvrdi kako to što piše u Teslinu rodnom listu strance previše ne zanima.

'Mislim da ih uopće ne interesira. Pošteno govoreći - mislim da oni uopće ne razumiju o čemu se tu radi i da je to neka naša lokalna, mala priča', rekla je za RTS kustosica Muzeja Nikole Tesle u Beogradu.

Ona kaže da je tijekom 2018. Muzej posjetilo 150.000 ljudi od kojih su dvije trećine stranci.

'Međutim, ono što mi imamo - a što drugi nemaju - jesu Teslini osobni predmeti. I to je ono što ljude najviše zanima da pogledaju. Naravno, i onaj drugi dio muzeja gdje se vide modeli njegovih najvažnijih patenata', objašnjava kustosica Kesler.

'Nikola Tesla ostavio je oko 300 patenata koji su registrirani u čak 26 zemlja. Zbog svega što je darovao čovječanstvu možda je i suvišna rasprava da li pripada Srbiji, Hrvatskoj ili možda Americi. Najtočnije bi bilo reći da je on - svjetski znanstvenik', zaključuje RTS u prilogu 'Prebrojavanje krvnih zrnaca Nikole Tesle' emitiranom u subotu.