Hrvatska ministrica kulture Nina Obuljen u subotu se osvrnula na priopćenje svog srpskog kolege Vladana Vukosavljevića kojim je optužio Hrvatsku za prisvajanje lika i djela Nikole Tesle, a zbog činjenice da će se uspomena na Teslu pojaviti u okviru hrvatskog paviljona na izložbi Expo 2020. Nakon što je Obuljen ustvdila da se Hrvatska 's poštovanjem sjeća jednog od svojih najvećih izumitelja nikad ne pokušavajući negirati Teslino porijeklo', stigao je ekspresan i žestok odgovor iz Beograda
'U svom brzopletom odgovoru ministrica Obuljen Koržinek povišenim tonom reagira na jednostavne povijesne činjenice i javnosti nudi svoje, pretpostavljam i viđenje službene Hrvatske u vezi sa temom. Sve to začinjava ljupkim predlogom da se okrenem činjenicama a ne mitovima', kaže Vukosavljević.
Srpski ministar kulture pita se što Hrvatska misli kad prisvaja Teslino nasljeđe. 'Pridjev hrvatski, priznajem, neće Srbinu Nikoli Tesli oduzeti ništa od njegove vječne slave, ali smatram takvu interpretaciju nelogičnom, povijesno neutemeljenom i u najmanju ruku djetinjastom', zaključio je srpski ministar i krenuo u protunapad.
'S druge strane, i uz određena pojednostavljenja, Hrvatska je u najmanje dva navrata vrlo izravno pokazala što misli i o Nikoli Tesli i o njegovim sunarodnjacima. Da je Tesla posjetio svoj zavičaj 1941. godine i da ga je tamo zatekao početak Drugog svjetskog rata, sva je prilika da bi bio zaklan i bačen u jamu, kao i brojni pripadnici obitelji Tesla i više od 500 stanovnika Smiljana. Da je to preživio, vjerojatno bi stradao u Jasenovcu, Glini, Jadovnu, na nekom drugom od bezbrojnih stratišta Srba ili možda poginuo u borbama protiv hrvatskih ustaša'.
Vukosavljević se potom osvrnuo na dio odgovora Obuljen koji se odnosi na Ivu Andrića. Hrvatska ministrica je, naime, opomenula srpskog kolegu da se drži činjenica, a ne mitova, jer 'u tom slučaju, sigurno mu nikad ne bi palo na pamet predložiti da se srpski kulturni centri u inozemstvu nazovu imenom Ive Andrića, još jedne iznimne osobe čiji identitet i porijeklo povezuje više kultura i naroda i nema potrebe da ga se svojata onako kako je to nedavno učinila Srbija u slučaju imenovanja srpskih kulturnih centara'.
'Kad je riječ o Ivi Andriću, nevažno je što o njegovom osjećaju nacionalne i duhovno-intelektualne pripadnosti misle ministri kulture Hrvatske i Srbije', kaže Vukosavljević. On upućuje ministricu da se o tome informira u mnogobrojnim izjavama samog Andrića i u dokumentima koje je potpisivao.
'Također, kada je riječ o Ivi Andriću, ohrabrujem je da razumije da nisu svi rimokatolici rođeni na ovim prostorima, istovremeno i Hrvati. Toliko bi već morala znati ako joj jedini izvor informacija nije isključivo 'Hrvatska enciklopedija'. Religija nigdje u Europi nije razdjelnica nacija, pa tako ni uvjerenja ministrice Obuljen Koržinek ne mogu zatrijeti postojanje brojnih uglednih Srba katolika sa ovih prostora, smatra Vukosavljević.
'Uzvratit ću ministrici savjetom da se okane mitova i da se upozna sa biografijama i radom Ruđera Boškovića, Ivana Gundulića, Petra Preradovića, Vlahe Bukovca, Ive Vojnovića, Matije Bana, Marka Murata, Valtazara Bogišića, Antuna Matije Reljkovića i mnogih drugih. Povijest i religija višestruko su složeniji fenomeni od onoga što ministrica Obuljen Koržinek u svom priopćenju nagovještava da zna', ističe ministar kulture Srbije.
On dodaje da autentična hrvatska kultura ima veliki broj značajnih predstavnika, kojima se može dičiti i lokalno i globalno. 'Mitomanija i svojatanje tuđeg nisu pouzdan saveznik ni jednom narodu, pa ni hrvatskom i srpskom', zaključio je Vukosavljević.