Najnoviji prijedlog iznesen tijekom radnog doručka jest da je u kombinaciji za novog predsjednika Europske komisije ponovno Nizozemac Frans Timmermans, a Europska pučka stranka (EPP) dobila bi dvije pozicije - na čelu Europskog vijeća i Europskog parlamenta, doznaje se iz diplomatskih izvora.

Po diplomatskim izvorima, predsjednica Europskog vijeća bila bi Bugarka Kristalina Georgieva a predsjednik Europskog parlamenta Manfred Weber. Dužnost visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku bila bi povjerena belgijskom premijeru, liberalu Charlesu Michelu, dok bi danska liberalka Margrethe Vestager preuzela dužnost prve potpredsjednice Komisije.

Diplomati navode da je takav scenarij realan, ali da ništa još nije sigurno.

"Dogovor je na stolu i mogao bi proći. Ali, svaka dva sata na ovom summitu imamo nešto drugo", rekao je jedan diplomat.

Takvom prijedlogu najviše se opiru čelnici koji dolaze iz Europske pučke stranke, ali ga podržava njemačka kancelarka Angela Merkel, čija je stranka također u EPP-u, kao i francuski predsjednik Emmanuel Macron i nizozemski premijer Mark Rutte.

Na takav prijedlog navodno je pristao i Weber kako bi se spasio koncept spitzenkandidata. Budući da je Weber naišao na oštro protivljenje kako u Europskom vijeću tako i u Europskom parlamentu, jedini preostali spitetzenkandidat je nizozemski socijaldemokrat Frans Timmermans.

Europska pučka stranka je kao relativni izborni pobjednik dugo inzistirala da njoj pripada najvažnija pozicija, ona predsjednika Europske komisije, ali njezin spitzenkandidat Weber, ne može dobiti potrebnu potporu. Predložiti nekog drugog kandidata iz Europske pučke stranke značilo bi definitivno ubiti koncept spitzenkandidata koji je prvi put korišten 2014. i po kojem je izabran sadašnji predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker.

Cijelu noć su europski predsjednici država i vlada pokušali naći kompromis oko imenovanja na čelne funkcije Europske unije - Europskog parlamenta, Europske komisije i Europskog vijeća, no sastanak je bez dogovora prekinut oko tri ujutro.

Samit je počeo s oko tri i pol sata zakašnjenja zbog konzultacija koje su se vodile na bilateralnoj i multilateralnoj razini. Nakon otprilike sat i pol, oko 23 sata, predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk prekinuo je plenarnu sjednicu i započeo s novim krugom konzultacija. Najprije se spominjala mogućnost da će se sastanak u punom sastavu nastaviti u 1, zatim u 2 sata, ali nije započeo ni do 3 sata u ponedjeljak ujutro.

Očekuje se da će poslije završetka konzultacija biti jasniji sljedeći koraci. Između ostalog, spominje se mogućnost novog samita sredinom srpnja.

Nakon što na redovitom samitu 20. i 21. lipnja nisu uspjeli postići dogovor sazvan je izvanredni samit za nedjelju navečer kako bi se prije prve plenarne sjednice novog saziva Europskog parlamenta dogovorio paket imenovanja u novom institucionalnom ciklusu.

Riječ je o izboru predsjednika Europske komisije, Europskog vijeća, Europskog parlamenta, predsjednika Europske središnje banke te visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku.

Zadnji put kada se biralo novo vodstvo 2014. godine bila su potrebna tri mjeseca i tri samita.