Konačno privid mira

Skener otvaramo – vjerovali ili ne – donekle dobrim vijestima s Bliskog istoka. Barem jedan krak neprekidnog sukoba u regiji privremeno je primiren potpisivanjem prekida vatre između Izraela i Libanona, dogovorenim uz posredovanje Sjedinjenih Država i Francuske. Sporazumom od 13 točaka libanonska vlada se obvezuje spriječiti Hezbolah i sve druge naoružane skupine na teritoriju Libanona da napadaju Izrael (što će biti teško), a Izrael se obvezuje da neće napadati libanonske civilne ni vojne ciljeve (ništa manje izazovno). Sporazum su oduševljeno dočekali povratnici u Bejrut te među krhotinama stambenih zgrada srušenih izraelskim bombama traže zidove među koje bi se vratili. Sporazum je, kao što smo mogli očekivati, u rekordnom roku i prekršen: izraelski tenk otvorio je u četvrtak vatru na šest područja u južnom Libanonu, a Izraelci naravno tvrde da su bili isprovocirani pojavom sumnjivih osoba u južnoj zoni. Ukratko, sve po starom, uz barem tračak nade da bi krhko primirje moglo potrajati.

Trgovinski rat

I dok se na bliskoistočnom frontu konflikt barem djelomično primirio, izbio je novi globalni rat – onaj trgovinski. Pokrenuo ga je Donald Trump, drugi put izabrani američki predsjednik, poznat po hvalisanju da za njegova prvog mandata u svijetu nije izbio nijedan rat. Osim trgovinskog s Kinom, koji nam se sad vraća. Trump je najavio da će 20. siječnja, kad opet zasjedne u Bijelu kuću, uvesti dodatne carine od 10 posto na svu robu uvezenu iz Kine, što će najjače udariti megauspješne kineske internetske trgovine Shein i Temu. Uvjeren je da će tako zaustaviti dotok ilegalnih droga, posebice fentanila, u SAD, za što je siguran da iza toga stoji Kina. U trgovinskom ratu će kolateralno stradati i Kanada i Meksiko, američki susjedi kojima će Trump natovariti carinski teret od 25 posto.

U međuvremenu je trgovinski rafal ispalila i Kina, i to u pravcu zemalja EU-a, optuživši ih da su prodajne cijene žestica iz Unije niže od troškova proizvodnje te tvrdeći da su ih europske destilerije prodavale uz popust od 30,6 do 39 posto. Zato uvode antidampinške mjere, a zbog toga ih je pak EU prijavio Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Kao kompromisno rješenje, veliki proizvođači poput Hennessyja najavili su da će svoj konjak puniti u – Kini. Pa se vi zapitajte odakle sve stiže tobože ekskluzivna roba na naše police.

Pobjeda na izborima spasila Trumpa od suđenja za namještanje izbora

Još malo dobrih vijesti za Donalda Trumpa, a loših za istjerivanje pravde dolazi iz američkog ministarstva pravosuđa, čiji se specijalni tužitelj Jack Smith toliko uprpao za svoj posao, koji će ionako izgubiti, da je preventivno odustao od progona novoizabranog predsjednika za pokušaj utjecanja na izbore 2020. Smith je od nadležnog suca zatražio odbacivanje optužnice jer Ustav brani savezne optužnice i kazneni progon protiv institucije predsjednika SAD-a, napisao je Smith u podnesku sudu na šest stranica. Ako ste zaboravili, Trumpa se u optužnici za ono ludilo od upada na Kapitol teretilo po četiri točke: za urotu protiv SAD-a, zavjeru za ometanje službenog postupka, pokušaj ometanja službenog postupka i zavjeru protiv prava. Sjećate li se i onih telefonskih razgovora kad lokalnim dužnosnicima prijeti da imaju prebrojiti glasove onako kako se njemu sviđa? Ni od toga ništa, jer Trumpa se neće kazneno goniti ni po toj osnovi. The tables have turned, rekli bi Amerikanci.

Hoće li Trump prvo sahraniti – Slovake?

A isto mogu reći i Slovaci, jer mogli bi postati prva europska žrtva Trumpove ekonomske politike 'America First'. Ova država, poznata kao 'Detroit Europe' zbog svoje snažne automobilske industrije, proizvodi više vozila po glavi stanovnika nego bilo koja druga zemlja na svijetu. No nakon što je Trump najavio drakonske carine na proizvode iz Kine, Kanade i Meksika, svi se boje da je Europa sljedeća. 'Za Slovačku, koja u SAD izvozi automobile u vrijednosti od četiri milijarde eura godišnje, ovo je ozbiljan izazov', upozorava Arushi Kotecha, analitičarka za automobilsku industriju iz Economist Intelligence Unita. Vozila čine čak 74 posto ukupnog slovačkog izvoza u SAD, što zemlju čini iznimno ranjivom na bilo kakve carinske promjene. Glasnogovornik slovačke vlade, čiji je premijer Robert Fico prvi potrčao u zagrljaj Trumpu nakon pobjede na predsjedničkim izborima, nije bio dostupan za komentar ove priče. Pitamo se zašto.

TikTok predsjednik

Još jedna bivša komunistička zemlja u globalnom je fokusu ovog tjedna, ali zbog potpuno šokantnog preokreta u prvom krugu predsjedničkih izbora. Riječ je o Rumunjskoj, u kojoj je desni populist Calin Georgescu, koji je na izbore izašao kao neovisni kandidat, pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora s malom prednošću ispred aktualnog premijera Marcela Ciolacua, kandidata lijevog centra. (Usput, nekoliko dana prije izbora iscurila je vesela afera dotičnog jer je o trošku neke tvrtke za nekretnine privatnim avionom letio u Monaco na utrku Formule 1).

Uglavnom, Georgescu je razvalio kreativnom kampanjom na TikToku, izvukao mlade birače na birališta i kao favorit ulazi u drugi krug, iako mu aktualni predsjednik na odlasku Klaus Iohannis uz pomoć Ustavnog suda na sve moguće načine pokušava minirati potencijalnu pobjedu, dok aktualna vlada već vrišti o mogućnosti tvrde kohabitacije, predstavljajući Georgescua, a kako drukčije nego kao – ruskog čovjeka. Predsjednik u Rumunjskoj, treba i to reći, ima mandat od pet godina i značajne ovlasti u donošenju odluka u područjima kao što su nacionalna sigurnost, vanjska politika i sudska imenovanja.

Tučnjava u Srbiji

Ostajemo još malo na Balkanu jer je u zemlji rumunjskih zapadnih, a naših istočnih susjeda ovog ponedjeljka kulminirala atmosfera puna tenzija nakon tragedije u Novom Sadu i prosvjeda koji su uslijedili. U Skupštini Srbije se, naime, trebalo raspravljati o proračunu za 2025. godinu, no prije nego što je došlo do rasprave zastupnici i pojedini ministri fizički su se sukobili. Osiguranje ih je razdvojilo, a sukob se preselio na balkon Skupštine te su se zbog uvredljivog transparenta potukle – zastupnice.

Opći kaos izrodio je pregršt komičnih memeova, u kojima se ratoborne zastupnike naprednjaka uspoređuje s Mikeom Tysonom, a najgore je prošla zastupnica oporbene Stranke slobode i pravde Marinika Tepić, koju je, baš nekako prigodno, na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama kolega iz SNS-a gurnuo na pod. Oporba je u Skupštinu donijela i kantu crvene boje kojom je htjela poručiti da su vladajućima zbog tragedije u Novom Sadu ruke krvave, a predsjednica parlamenta Ana Brnabić nakon toga drži tiskovne konferencije okružena policajcima. Na istoku ništa novo, rekli bismo, no vruća atmosfera s ulice dosad se rijetko selila u tamošnji parlament. Osim kad bi iz njega iznosili posrnule vlastodršce.

Nijemci i dalje vape: Nasušno nam trebaju strani radnici!

Odgovorni narodi misle na budućnost na vrijeme, a Nijemci su poznati kao izrazito odgovorni, pa ne čudi to da već sada rade projekcije kretanja tržišta rada za narednih tridesetak godina. Analiza koju je naručila Zaklada Bertelsmann pokazuje da je sadašnja razina useljavanja stranih radnika značajno manja od onoga što je potrebno. Projekcija iz analize sugerira da će Njemačkoj do 2040. trebati 368.000 stranih radnika godišnje, a ako se taj cilj ostvari, očekuje se da će se od 2041. do 2060. potražnja malo smanjiti na oko 270.000 radnika na godinu. Po istraživanju, bez novog useljavanja očekuje se da će se njemačka radna snaga smanjiti s 46,4 milijuna na 41,9 milijuna radnika do 2040., što je pad od oko 10 posto zbog demografskih promjena.

Marine Le Pen izaziva grčku krizu

U Francuskoj je pak drama oko proračuna te prijeti srušiti ionako krhku vladu Michela Barniera, ali bi mogla izazvati i puno goru krizu na europskoj razini. Nacionalno okupljanje Marine Le Pen, koje manjinski podržava vladu, nećka se hoće li glasati za proračun, a ako se to ne dogodi, francuskoj, pa posljedično i europskoj ekonomiji prijeti legendarni grčki scenarij. Grčka je, sjećate se toga, skoro izazvala urušavanje eurozone prije desetak godina, kad je Europa postala bolno svjesna da se kriza u jednoj ekonomiji, pa makar i srednje veličine, može lako preliti na druge. A upravo to bi se moglo dogoditi ako ne prođe proračun kojim Barnierova vlada planira uštedu 60 milijardi eura višim porezima na električnu energiju i odgađanjem usklađivanja mirovina s inflacijom. Le Pen želi glasati protiv proračuna jer se, po njoj, nastojanja vlade da smanji potrošnju na birokraciju i medicinsku pomoć za migrante nisu ostvarila. Budućnost francuskog proračuna trebala bi se znati prije Božića.

Debljanjem do slobode

U ratnim vremenima u bivšoj Jugoslaviji mladići su doktorirali kreativne načine izbjegavanja služenja vojnog roka, a sad saznajemo da njihovim stopama idu i Korejci. Sud u Seulu, naime, osudio je 26-godišnjeg muškarca na godinu zatvora, uvjetno na dvije godine, zbog kršenja zakona o vojnoj službi putem – namjernog debljanja. Zakon u Južnoj Koreji traži da svi vojno sposobni muškarci u dobi od 18 do 35 godina služe najmanje 18 mjeseci vojske, a da biste prošli regrutaciju, kao i kod nas, morate biti fit i sposobni. Ako ste pretili, takav test nećete položiti, a tom se logikom vodio i neimenovani prekršitelj te je u vrijeme pregleda imao indeks tjelesne mase 35,8. Postoji još jedan način da barem nekoliko godina odgodite vojsku – primjerice, da vas prime u bend BTS. Najveće zvijezde K-popa, koje su dobile državna odlikovanja zbog zasluga u kulturi, mogu tražiti odgodu služenja dok ne navrše 30 godina. Blago njima.

Alpe se tope

U vrijeme u kojem mnogi Hrvati planiraju zimski odmor u popularnom skijaškom tjednu, podsjećamo vas da se oko nas događa realnost klimatskih promjena koja bi vam mogla ublažiti takve ambicije. Primjerice, u švicarskim Alpama nekada idilična planinska sela suočavaju se s topljenjem permafrosta, sve češćim obilnim kišama i smrtonosnim bujičnim tokovima. Kombinacija topljenja permafrosta i jakih kiša stvara smrtonosne uvjete – odrone koji s lakoćom odnose sve pred sobom. Lokalne vlasti troše enorman novac, ulažu u sustave za nadzor bujičnih tokova, tunele, kamere, infracrvenu tehnologiju, no čini se da nema pomoći. 'Zahvalna sam što imam priliku otići prije nego što izgubim život, ali to ne mijenja činjenicu da moram napustiti svoj raj', kaže jedna od stanovnica u reportaži za Tagesschau. Ukratko, ako ove zime skijate, čuvajte se lavina.