Konačno mir na Bliskom istoku. Ili...?

Zaluđen blagdanskim prejedanjem, skijanjem i Dubai čokoladom (koja, usput, prema njemačkom sudu mora biti proizvedena u Dubaiju), svijet je slabo primjećivao što se posljednjih tjedana događa na Bliskom istoku. Kad tamo – konačno trunka nade. Izraelska vlada i Hamas potpisali su sporazum koji će privremeno zaustaviti borbe u Gazi i omogućiti postupno oslobađanje talaca i palestinskih zatvorenika. Predviđa se inicijalni prekid vatre dug šest tjedana, postupno povlačenje izraelskih snaga iz Pojasa Gaze i oslobađanje talaca koje je zatočio Hamas u zamjenu za Palestince zatvorene u Izraelu.

U prvoj fazi će osloboditi 33 izraelskih talaca – žena, djece i muškaraca starijih od 50 godina. Pregovori o implementaciji druge faze počet će 16 dana kasnije, a očekuje se da će ona uključivati oslobađanje svih preostalih talaca, trajno primirje i potpuno povlačenje izraelskih snaga iz palestinske enklave. Očekuje se da će se u trećoj fazi vratiti tijela svih poginulih te će započeti obnova koju će nadzirati Egipat, Katar i UN.

Naravno, sporazum je zapeo već na prvom pokušaju primjene: izraelski premijer Benjamin Netanyahu odgodio je sastanak vlade o potvrđivanju sporazuma tvrdeći da ga Hamas zavlači, a Palestinci tvrde da je Izrael nakon sklapanja sporazuma ubio više desetaka ljudi u završnim rundama napada na Gazu. Ipak, do petka su ova natezanja izglađena pa se čini da će dogovor profunkcionirati u nedjelju u 12 sati, za kad je zakazan početak primjene sporazuma. Živi bili pa vidjeli.

Bidenov oproštajni govor: Stvara se 'oligarhija ekstremnog bogatstva'

Očekivano, nakon sklapanja još jednog primirja, koje će se kad-tad neminovno prekršiti, kreće natezanje oko toga tko je u tom dogovoru bio veća faca. Joe Biden je u svojem oproštajnom obraćanju kao predsjednik Sjedinjenih Država rekao da je u pitanju 'doslovno dogovor koji je nudio Izraelu i Hamasu prošlog proljeća', iako je priznao i Trumpovoj administraciji zasluge za njegovo sklapanje. U drugim pak točkama oproštajnog govora Biden nije bio tako blagonaklon prema Trumpu i njegovim jatacima.

'Danas se u Americi oblikuje oligarhija ekstremnog bogatstva, moći i utjecaja koja stvarno prijeti cijeloj našoj demokraciji, našim osnovnim pravima i slobodi', rekao je Biden u oproštajnom govoru, jasno upirući prstom u 'ultrabogat tehnološko-industrijski kompleks', za koji je rekao da bi mogao imati nekontroliranu moć nad Amerikancima. Biden je iskoristio posljednji televizijski govor iz Bijele kuće i kako bi upozorio na klimatske promjene i dezinformacije društvenih medija.

Korporativni giganti zasipaju Trumpa novcem

A što na to kažu prozvani ultrabogataši? Oni se, čini se, više uzbuđuju oko toga kolikim hrpama dolara će zasuti Donalda Trumpa. Industrijski giganti iz sektora tehnologije, automobila, zdravstva i fosilnih goriva zatrpavaju Trumpov inauguracijski odbor rekordnim iznosima donacija. Ballard procjenjuje da bi on već do inauguracije kao miraz mogao prikupiti čak 250 milijuna dolara. Među najvećim donatorima nalaze se neka od najpoznatijih imena u poslovnom svijetu. Tako je pet najvećih tehnoloških kompanija globalno doniralo najmanje milijun dolara svaka, bilo izravno, bilo putem svojih izvršnih direktora. Microsoft je udvostručio svoju prethodnu donaciju, dajući milijun dolara, a Google je povećao svoj doprinos s 285.000 na preko milijun dolara.

Iz automobilske industrije, Toyota, Ford i General Motors svaki su uplatili milijun dolara, a farmaceutski gigant Pfizer, telezdravstvena tvrtka Hims & Hers i tvrtka specijalizirana za financijski softver Intuit slijedili su njihov primjer. Robinhood, popularna aplikacija za trgovanje dionicama, otišao je korak dalje, doniravši čak dva milijuna dolara. I onda vi recite da se ne isplati biti predsjednik SAD-a.

Mrkva i batina za Putina

A da ne bi samo trošio, Trump mora nešto i raditi, pa njegovi savjetnici trenutno rade na razvoju sveobuhvatne strategije sankcija s ciljem olakšavanja postizanja diplomatskog sporazuma između Rusije i Ukrajine. Ova strategija mrkve i batine, osim na Rusiju, usmjerena je na Iran i Venezuelu, čime bi se osnažila pozicija SAD-a na globalnoj sceni, piše Bloomberg. Ukrajinska Pravda tvrdi da ekipa koja će od utorka zasjesti u Ovalni ured razmatra dva glavna scenarija. Prvi je ublažavanje sankcija, tj. podizanje limita na cijenu nafte iznad trenutnih 60 dolara po barelu ili izdavanje posebnih licenci koje bi omogućile nastavak trgovine ruskom naftom. Druga taktika ide još dalje, razmatrajući sekundarne sankcije koje bi ciljale europske brodare i azijske kupce, poput velikih kompanija iz Kine i Indije. Također se razmatra kontrola tankera koji prevoze rusku naftu kroz strateški važne tjesnace, poput turskih i danskih. Što će se od toga ostvariti, saznat ćemo u narednim mjesecima.

Svemirska utrka Bezosa i Muska: Ovotjednu etapu dobio - Bezos

Osim što sipaju milijune dolara u Bijelu kuću i tako kupuju utjecaj, tehno bogataši su ovog tjedna intenzivirali i svemirsku utrku. Tako je Blue Origin, svemirska tvrtka osnivača Amazona Jeffa Bezosa, lansirala svoju prvu raketu u orbitu, u pokušaju izazivanja dominantnog SpaceX-a Elona Muska. Raketa New Glenn, koja je dobila ime po Johnu Glennu, prvom američkom astronautu koji je kružio oko Zemlje prije više od 60 godina, lansirana je iz svemirske postaje Cape Canaveral na Floridi. Usklici oduševljenja prolomili su se Cape Canaveralom, a kiseli, gotovo sarkastični cvrkut uputio je i glavni konkurent Musk. 'Čestitamo na dolasku u orbitu iz prvog pokušaja!' napisao je na svom X-u, pomalo ljubomoran jer njegov Starship ovog četvrtka nije imao sreće. Na svom sedmom probnom letu bez posade u četvrtak uspješno je uzletio, no nekoliko minuta kasnije raspao se u eksploziji, priopćila je Muskova tvrtka.

Kako uhititi predsjednika

U tjednu u kojem je Zoran Milanović, kojeg premijer Andrej Plenković uporno zove 'kršiteljem Ustava', ponovo pobijedio na predsjedničkim izborima, evo jedne poučne pričice za Plenkovića i ekipu u slučaju da se njihova 'tvrda kohabitacija' razbukta. Opozvani južnokorejski predsjednik Yoon Suk-yeol trebao je u utorak biti priveden kako bi bio ispitan o svojoj ulozi u pokušaju državnog udara početkom prosinca. Otkako je parlament prošlog mjeseca izglasao Yoonov opoziv, on se skrivao u svojoj rezidenciji, a čuvala ju je mala vojska osobnog osiguranja. U cik zore 3000 južnokorejskih policajaca stiglo je pred njegovu 'utvrdu', omeđenu bodljikavom žicom. U prvom pokušaju nisu uspjeli, no poslije nekoliko sati probijanja ipak su ga priveli na ispitivanje.

Policajci su ovaj put došli s pojačanjem jer su se opekli ranije ovog mjeseca, kada je njih 150 nakon šest sati probijanja kroz njegovu rezidenciju odustalo jer su jednostavno brojčano bili nadjačani – s jedne strane zbog velikog broja Yoonovih pristaša koji su se okupili ispred nje, a s druge zbog velikog broja pripadnika sigurnosnih službi na njegovu imanju. Ova priča uči nas da čak ni u uređenim državama, u kojima parlament može skinuti imunitet predsjedniku ako, primjerice, prekrši ustav, samo privođenje visokih dužnosnika ne ide tako lako.

Bumeri idu u mirovinu, Nijemci na mukama

Problemi Nijemaca redovna su podrubrika našeg Skenera, a ovog tjedna gledamo u ne toliko daleku budućnost, konstatirajući još jedan udar na njemačku ekonomiju. Naime generacija baby boomera pred odlaskom je u mirovinu, a s obzirom na to da udio zaposlenih starijih od 55 godina iznosi 25 posto u svim zanimanjima, dok u deficitarnim profesijama ta brojka doseže zabrinjavajuće razine, ovo će biti žestok udarac za ionako načeto gospodarstvo. Očekivani val odlazaka u mirovinu posebno pogađa sektore poput prometa, građevine i prerade mesa. Najveće poteškoće predstoje u prometnom sektoru, gdje je čak 44 posto vozača autobusa i tramvaja starije od 55 godina, a među profesionalnim vozačima kamiona taj je udio oko 40 posto. Slična je situacija u građevinskom sektoru, gdje 30 posto zidara ima više od 55 godina. U hortikulturi, koja uključuje poslove vrtlarstva i uređenja okoliša, udio starijih zaposlenika iznosi 34 posto. Nedostatak mladih radnika u ovim zanimanjima ne samo da će usporiti ključne projekte, nego će i povećati pritisak na postojeću radnu snagu, pišu njemački mediji.

Hoće li 'das Auto' progovoriti kineski?

Nezanemariv dio gore navedenih bumera radi i u najvećem njemačkom Volkswagenu, čiji proizvodi već odavno nisu njemački narodni automobili, a uskoro bi mogli postati i – kineski. Posljednjih godina koncern se sve više oslanja na velik rast prodaje, ali i proizvodnih kapaciteta u toj zemlji. No i tamo su pali, pa danas VW ima udjel od 14 posto na kineskom tržištu automobila, s trendom daljnjeg pada. Kineski investitori stoga, prema pisanju Reutersa, planiraju kupiti tvornice koje VW želi zatvoriti. Kinezi su ionako investitori u brojnim njemačkim industrijama; čak su dvije kineske kompanije dioničari Mercedes Benza. No pitanje je kako će na ovakvo preuzimanje gledati njemačke vlasti, kojima u veljači predstoje izvanredni izbori, ali i Europska unija, koja je u ekonomskom smislu već 'potegnula oružje' prema Kini po pitanju uvoza njihovih vozila i automobilske tehnologije.

Strahovi svjetskih vođa

Da ne ispadne da samo pišemo o strahovima Nijemaca, evo i čega se najviše boje svjetski lideri. Uoči godišnjeg okupljanja u švicarskom skijalištu Davosu sljedeći tjedan, WEF je anketirao više od 900 čelnika iz gospodarstva, politike i akademske zajednice o rizicima koji ih najviše zabrinjavaju. Gledajući unaprijed u sljedećih 12 mjeseci, 23 posto ispitanika izrazilo je strah od 'međudržavnog oružanog sukoba'. Drugi najčešći rizik za 2025. bile su 'ekstremne vremenske nepogode', što je navelo 14 posto ispitanika. Kad su ih upitali s kojim će se opasnostima svijet suočiti u sljedećem desetljeću, četiri od deset najčešćih odgovora odnosila su se na klimatsku krizu. Ekstremne vremenske nepogode bile su najčešće spominjana opcija, zatim gubitak bioraznolikosti, 'kritične promjene u Zemljinim sustavima' i nedostatak prirodnih resursa. Nitko ih, doduše, nije pitao što su učinili po tom pitanju.