Jedino istraživanje u kojemu je barem malu prednost imao HDZ jest ono agencije Ipsos Puls za Novu TV nekoliko dana prije izbora, po kojemu je HDZ trebao dobiti 52 zastupnika, Restart koalicija 51, Domovinski pokret 18, Most devet, koalicija centra tri zastupnika, Možemo šest i Reformisti Radimira Čačića jedan mandat. Agencija Promocija Plus za RTL je predvidjela pobjedu koalicije Restart s 56 mandata, HDZ-u je davala 55, Domovinskom pokretu 18, Mostu šest, platformi Možemo! tri, a Živom zidu jedan mandat. HRrejting je za HTV predvidio 60 mandata Restart koaliciji i 54 mandata HDZ-u, a bilo je i nekih agencija kod kojih je ova razlika bila još drastičnija.

Direktor istraživanja medija i oglašavanja u agenciji Ipsos Puls Ante Šalinović za tportal je objasnio da su u posljednja tri mjeseca oni obavili pet predizbornih istraživanja, od kojih su četiri javno objavljena, a doslovno u svakome od njih HDZ je bio u prednosti. Šalinović naglašava da je potpuno pogrešno interpretirati ova istraživanja kao predviđanja izbornih rezultata.

'Ona nisu predikcija izbora, ne služe tomu i ne mogu se koristiti u tu svrhu, nego isključivo služe za mjerenje broja birača pojedine političke opcije u trenutku mjerenja, odnosno provođenja istraživanja. Nakon toga utjecaj ima završnica kampanje, koja u određenoj mjeri može to poremetiti, ali puno bitnije jest tko će svoje simpatizere potaknuti da na dan izbora zapravo izađu na birališta i glasaju. Dakle postoji broj potencijalnih birača po predizbornim istraživanjima, potom pomaci po trendovima njihovog raspoloženja, a na rezultate samih izbora na koncu u ogromnoj mjeri utječu motivacija i mobilizacija birača', kazao je Šalinović.

>>> [GRAFIKE] Neke znate, neke ćete tek upoznati: Ovo su ljudi koje ste izabrali u Sabor

Pojednostavljeno rečeno, istraživanja pokazuju tek da HDZ ima potencijalnih 900 tisuća birača, SDP 800 tisuća, i tako dalje, no ključno je pratiti pomake u trendovima i, na koncu, sposobnost stranaka da svoje birače doista dovuku na birališta. Restart koalicija u tomu očigledno nije uspjela, pa je njihov pad u velikom broju izbornih jedinica vodećem HDZ-u dodao još jedan mandat, što znači da odmak od predizbornih istraživanja zapravo i nije toliko velik. Makar, ponavlja Šalinović, istraživanja ne služe kao projekcija izbora.

'Ključni su trendovi, a u našim istraživanjima oni su jasno pokazali pad broja birača SDP-a, rast platforme Možemo i Mosta te stvaranje nove opcije oko Stranke s imenom i prezimenom', dodao je Šalinović, složivši se da bi predizborna istraživanja doista trebalo jasnije označavati i stručnije pratiti i tumačiti kako ih građani ne bi gledali kao puko predviđanje rezultata.

S njime se slaže politički analitičar i profesor na Filozofskom fakultetu Dragan Bagić, a koji prije svega ima ogromne primjedbe na nacionalne televizije što objavljuju predizborna istraživanja.

>>> HDZ premoćno pobijedio sa 66 mandata, osvojili većinu u 8 izbornih jedinica i sva tri mandata dijaspore

'Istraživanja se ne rade radi projekcije rezultata, nego mjerenja stanja u jednom trenutku, ne zato što nas zanima trenutak, nego radi predviđanja - ali to ne rade ankete, nego eksperti i analitičari. Ukoliko imamo ankete koje se provode po sličnoj metodologiji kroz neki vremenski period, iz trendova se ekstrapolacijom mogu dobiti ozbiljna predviđanja. Dakle ankete treba procjenjivati isključivo prema tome jesu li dobro naznačile trendove, a čini mi se da je Ipsos u tome otišao najdalje: naznačio je stabilnost HDZ-a, jačanje koalicije Možemo na račun SDP-a i pokazao približavanje koalicije centra izbornom pragu i to da Domovinski pokret slabi, a Most jača. To su oni vrlo jasno zabilježili i svi ti trendovi su se potvrdili na izborima', kaže Bagić za tportal.

>>> Izborna noć u 20 slika: Jedni su slavili uz baklje i pjesmu, a drugi se s grčem u želucu razbježali prije mraka. Jedno je sigurno - malo tko se pazio korone

'Jedina ozbiljna razlika je u rejtingu SDP-a, a kad on gubi, HDZ pobjeđuje u većem broju jedinica i raste mu broj mandata, to je naprosto matematička posljedica. Tu se očito dogodilo da je nakon predizbornih sučeljavanja dio simpatizera te stranke odlučio ne izaći na izbore ili odlučio u posljednji trenutak za koga će glasati, a upravo to je stvar interpretacije ankete', dodaje Bagić i potom iznosi primjedbe na televizijske kuće:

'Hrvatska je u zadnjih dvadeset godina uspjela uspostaviti jako visoku kvalitetu anketnih istraživanja, ali nedostaju nam analitičari - posteri, kako ih nazivaju u Americi - koji uzimaju te podatke i na temelju njih rade vlastite interpretacije, scenarije, procjene i modele. Ozbiljne televizijske kuće u razvijenim demokracijama ne bave se samo prenošenjem podataka agencija na ekran, nego imaju svog stručnjaka, a ne novinara opće prakse, kojega angažiraju i plate kako bi podatke jedne ili više agencija stavio u kontekst, tumačio trendove i tako dalje. Mi smo u ovom smislu ostali na vrlo bazičnoj prezentaciji i interpretaciji rezultata i to je zapravo jedini problem koji imamo s predizbornim istraživanjima. CNN ili BBC imaju svog vlastitog postera koji se bavi ovim poslom', kaže Bagić.

On pretpostavlja da hrvatske stranke imaju stručnjake ovog profila ili su ga barem imale: SDP u liku Alexa Brauna, angažiranog u prijašnjim kampanjama, a u HDZ-u se time vjerojatno bavi Robert Kopal.

Predizborna istraživanja ipak ne treba miješati s izlaznim anketama, koje se od izbora do izbora u Hrvatskoj pokazuju izuzetno točnima. Ove godine stopa pogreške iznosila je manje od jedan posto.