Iako još uvijek nije jasno tko stoji iza pokušaja vojnog udara u Turskoj, predsjednik Recep Tayyip Erdogan odmah je prstom uperio u islamističkog propovjednika Fethullaha Gulena, koji već godinama živi u dobrovoljnom egzilu u SAD-u. Da je Erdogan optužio Gulena nije iznenađenje, no taj propovjednik za američke je medije odbacio optužbe da je odgovoran za sinoćnje nasilje na ulicama turskih gradova
Fethullah Gulen turski je propovjednik, bivši imam i islamski uzorni vođa. Osnivač je Gulen pokreta, poznatijeg kao Hizmet, a trenutno živi u dobrovoljnom egzilu u SAD-u.
Gulenov pokret opisan je kao da 'ima karakteristike kulta', a njegova tajnovitost i utjecaj u turskoj politici uspoređuju se s 'islamskim Opusom Dei'.
Jedan je od najutjecajnijih Turaka, a diljem svijeta njegov je pokret osnovao više od 1.000 škola. Neke od njih su i u susjednoj BiH. Prema pisanju medija, pod kontrolom ljudi bliskih Gulenu u BiH nalaze se Tursko-bosanski koledž, Burch Univerzitet, Studentski dom na Ilidži, tjedni list Novo vrijeme te, prema nekim informacijama, turistička agencija Fidan.
Gulen je stekao veliku popularnost na Zapadu zbog svojih pomirljivih tonova prema Zapadu, jasne osude terorizma, vrlo dobrih odnosa s predstavnicima drugih vjerskih zajednica, a u Turskoj ga ili obožavaju ili mrze.
U vječitom sukobu sekularista i islamista u Turskoj, Gulenov pokret nalazi se negdje između dvije sukobljene strane. Prema nekim informacijama, 10 posto stanovništva Turske podržava pokret Hizmet.
Što se pak tiče povijesti odnosa Gulena i Erdogana, nekoć su čak bili i na istoj strani i nakon osnivanja aktualne vladajuće stranke APK Gulen je podržavao Erdogana. Međutim, u posljednje dvije i pol godine u Turskoj su krenula masovna uhićenja Gulenovih ljudi ili onih za koje vladajući režim ocijeni da su pripadnici tog pokreta. Iako Erdogan danas tvrdi da nikada nije imao neku veliku podršku Fethullaha Gulena, izborni rezultati koje je AKP ostvarila na posljednjim izborima jasan su pokazatelj da turski predsjednik nije u pravu. AKP je u posljednje dvije godine izgubio oko 10 posto podrške, što pretvoreno u matematiku znači nekoliko milijuna glasova.
Sukob između Erdogana i Gulena eskalirao je 2013. nakon izbijanja korupcijske afere u kojoj su mete bili Erdoganovi suradnici, uključujući i njegova sina Bilala. Erdogan je za aferu okrivio Gulenove pristaše u policiji i pravosuđu. Erdoganova vlada je rekla da su korupcijska istraga i komentari od strane Gulena dugoročni politički program pokreta Gulen da infiltrira sigurnosne, obavještajne i pravosudne institucije države Turske.
Dojam je bio da je do optužbi za korupciju došlo nakon zatvaranja Gulenovih škola, čime je Erdogan htio spriječiti jačanje Gulenova pokreta.
Nakon toga, prema pisanju medija, krenulo je 'čišćenje' Gulenovih pristaša iz redova vojske i policije, ali i novinara koje se povezivalo s Gulenom.
Iako ga je Erdogan optužio da stoji iza sinoćnjeg pokušaja državnog udara, Gulen je u izjavi za The New York Times to opovrgnuo i žestoko osudio pokušaj puča.
