Nakon što je u utorak u HRT-ovoj emisiji Otvoreno, u kojoj je glavna tema bila položaj Hrvata u BiH poslije haške presude šestorici, politički tajnik HDZ-a Davor Ivo Stier optužio nekadašnjeg šefa Kontraobavještajne službe JNA, umirovljenog general-potpukovnika Aleksandra Vasiljevića da je osmislio i implementirao velikosrpsku agresiju na Hrvatsku i BiH, tportal donosi portret šefa tajne službe agresorske vojske koji je svojedobno bio suradnik haškog tužiteljstva i koji niti u jednoj od niza optužbi nije procesuiran, iako je Hrvatska protiv njega podigla optužnicu zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika
Nekadašnji šef KOS-a koji se rijetko pojavljuje u javnosti rođen je 1938. godine u selu Vitkovac kod Kraljeva. Nakon mature u kragujevačkoj gimnaziji 1958. godine primljen je u Vojnu akademiju Kopnene vojske JNA u Beogradu. Poslije završetka Vojne akademije Vasiljević, kao jedan od ponajboljih u klasi, odmah započinje karijeru u Upravi za sigurnost u kojoj postaje načelnik 1982. godine.
Četiri godine kasnije postaje i načelnik Kontraobavještajne službe u okviru Uprave za sigurnost Saveznog sekretarijata za narodnu obranu. Od ljeta 1990. godine Vasiljević se nalazi na funkciji zamjenika načelnika Uprave za sigurnost, a već idućeg ljeta, u trenutku kad JNA napušta Sloveniju, postaje prvi čovjek te uprave.
vezane vijesti
Valja napomenuti kako joj skraćenica KOS nije bio službeni naziv, nego termin koji se koristio u javnosti. Službeni naziv je naime bio Služba sigurnosti u JNA te je imala dvije komponente: službu sigurnosti u operativnim postrojbama i ustanovama u kojima su radila sigurnosna tijela u odorama te kontraobavještajne grupe (KOG) koje su se nalazile u vojnim postrojbama većeg opsega poput korpusa ili armije te na razini Saveznog sekretarijata za narodnu obranu, koji je u to vrijeme imao ulogu ministarstva obrane.
U tom sekretarijatu funkcionirala je još jedna, zasebna cjelina koja se zvala Kontraobavještajni tehnički sektor, a koji je bio tehnička podrška za slučajeve prisluškivanja, tajnog praćenja i promatranja te ugradnje tehničkih sredstava za tajno fono i televizijsko dokumentiranje. U tom sektoru radili su operativci u civilu koji su bili zaduženi za stručnu i tehničku podršku u realizaciji pojedinih operativnih obrada, pridobivanje suradnika iz civilnih struktura, najčešće iz medija, struktura vlasti, poduzeća, ali i među stanovništvom pojedinih regija koje su bile potencijalni izvor kriza, kao što je u bivšoj državi duže vrijeme bilo Kosovo.
Upravo se Vasiljević smatra arhitektom čitavog niza akcija u režiji KOS-a, među kojima su najpoznatije akcije Labrador i Opera, koje su predstavljale oblik specijalnog rata protiv Hrvatske intenzivnom propagandom i terorističkim akcijama u cilju njezina kompromitiranja i sprečavanja međunarodnog priznanja njezine neovisnosti. Glavni je cilj tih akcija bio da se svjetskoj javnosti predstavi hrvatsku vlast kao profašističku te da se stvori protuhrvatsko raspoloženje kod Židova i šire svjetske javnosti, tako što su podmetnute i aktivirane eksplozivne naprave u Židovskoj općini u Zagrebu i na židovskom groblju na zagrebačkom Mirogoju.
Vasiljević je, također, bio autor akcije Štit, tijekom koje su tajno snimani razgovori generala Hrvatske vojske Martina Špegelja o dopremi oružja iz Mađarske. Za tu akciju odlikovan je Ordenom za hrabrost.
General Vasiljević se u Domovinskom ratu najaktivnije angažirao tijekom bitke za Vukovar, a nakon što je izbio rat i u susjednoj BiH, šef vojne tajne službe priprema suradnju JNA s čelnicima Srpske demokratske stranke u BiH, nakon čega odlazi u kratkotrajnu mirovinu.
Tijekom intervencije NATO-a protiv tadašnje SR Jugoslavije general Vasiljević je vraćen na položaj načelnika Uprave za sigurnost, a kasnije je postavljen na mjesto savjetnika načelnika Glavnog stožera Vojske Jugoslavije, gdje se zadržao do konačnog umirovljenja 2001. godine, upravo u vrijeme uhićenja Slobodana Miloševića.
Aleksandar Vasiljević je, prema tvrdnjama Vojislava Šešelja, jedan od organizatora zločina na Ovčari, a da mu se pripisuju brojni ratni zločini, ponajviše govori o tome to što je Hrvatska 2008. godine protiv njega podigla optužnicu i raspisala međunarodnu potjernicu.
Teške optužbe protiv Vasiljevića iznio je i umirovljeni general nekadašnje Vojske Jugoslavije Nedeljko Bošković, tvrdeći kako je šef kontraobavještajne službe trgovao oružjem i vojnom opremom s bivšim ministrom policije Bosne i Hercegovine Alijom Delimustafićem. Inače, upravo je Bošković naslijedio Vasiljevića nakon njegova umirovljenja.
Jugoslav Petrušić, srpski kontraobavještajac i član skupine Pauk, koja je navodno po nalogu francuske tajne službe pripremala atentat na Slobodana Miloševića, iznio je 2010. godine optužbe protiv generala Vasiljevića kao jednog od najodgovornijih za raspad Jugoslavije i za umiješanost u brojne ratne zločine tijekom ratova u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te na Kosovu i Metohiji, među kojima je i zločin u Srebrenici.
On je optužio generala za umiješanost u trgovinu oružjem u Rusiju i zemlje Trećeg svijeta, što je Vasiljević odbacio, dodajući kako je jedan od članova skupine Pauk iznio optužbe protiv njega da je trgovao oružjem u Moskvi nakon što je premlaćen u prostorijama Državne sigurnosti.
Zanimljivo je pak to da je Vasiljević sudjelovao u mnogim sudskim procesima pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu kao svjedok optužbe, a sam nikad nije osumnjičen ni procesuiran, iako su ga mnogi, podjednako optuženi i svjedoci, označili kao odgovornog za mnoge ratne zločine na području bivše Jugoslavije.
